Sindikalne središnjice u pismu Josipoviću ističu da traže način na koji će se ispoštovati volja 717 tisuća ljudi koji su tražili raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu.

Poštujući Vaša stajališta povodom tih događanja smatramo da ste Vi, i kao osoba i kao institucija, mjesto koje bi moglo pronaći rješenje za nastalu situaciju. Predlažemo Vam mogućnost posredovanja unutar političkog sustava koje bi dovelo do zadovoljavajućih rješenja i povratilo dostojanstvo građanima i institucijama koje im je oduzeto nesretnim odlukama Sabora i Ustavnog suda, kaže se u pismu.

Također bi valjalo zajednički razmisliti o alternativnim mogućnostima raspisivanja referenduma te pristupiti izmjeni postojećih konfuznih i nedomišljenih propisa o pravu na referendum, smatraju sindikalci.

Sindikati vjeruju da nevjerodostojnost institucija političkog i pravnog sustava predstavlja opasnost za stabilnost društva i demokratski poredak u Hrvatskoj, a obraćanjem predsjedniku Republike pokazuju da prvenstveno žele problem riješiti unutar institucija političkog sustava, a tek onda u prosvjednim aktivnostima.

'Time jasno pokazujemo da nemamo rušilačkih namjera koje su nam imputirane od dijela nositelja političke i sudske vlasti u Hrvatskoj', stoji u pismu.

Sindikalni čelnici jučer su razmotrili niz aktivnosti, od neposredne komunikacije s članstvom na skupovima i zborovima širom Hrvatske, do Svesindikalnog sabora, prosvjeda po regionalnim središtima i u gradu Zagrebu, do generalnog štrajka i peticije o izvanrednim izborima, o čemu će javnost obavijestiti idućeg tjedna.

HUS NE ODUSTAJE OD UKIDANJA USTAVNOG SUDA

Istovremeno, Hrvatska udruga sindikata (HUS) objavila je u današnjem priopćenju svoj prijedlog za ukidanje Ustavnog suda, ocjenjujući da ovakav kakav je danas Hrvatskoj apsolutno nije potreban, a poslove koji su u njegovoj nadležnosti može obavljati Vrhovni sud.

HUS podsjeća da je Ustavni sud svojedobno donio odluku o pravu umirovljenika na tzv. povrat duga, temeljem kojeg je umirovljenicima priznato pravo na naknadu uskraćenog dijela mirovine, no također je donio odluke u vezi rada nedjeljom, kriznog poreza, te o nedavnoj inicijativi građana za referendum, kojima je svoj ugled u dobrom dijelu javnosti doveo u pitanje.

Teško se oteti dojmu da je Ustavni sud pri donošenju i argumentiranju tih odluka imao na umu i stajalište vladajuće političke elite i njezina očekivanja, te da je po unaprijed definiranom cilju tražio i nalazio argumentaciju, ocjenjuje HUS.

Razloge za takvo ponašanje Ustavnoga suda HUS nalazi u proceduri imenovanja njegovih sudaca, što je u proteklom razdoblju bilo rezultat volje većine u Hrvatskom saboru, a dijelom i prethodnog dogovora (trgovine) vladajućih i oporbe.

HUS smatra da bi Vrhovni sud trebao preuzeti poslove Ustavnog suda jer ima niz prednosti - suce Vrhovnog suda bira struka, a Ustavnog suda politika; sudačka dužnost je stalna, dužnost ustavnog suca je na mandat, (osam godina), a jedino stalnost sudačke funkcije može jamčiti sučevu neovisnost; sudac Vrhovnog suda mora imati praksu u sudstvu, sudac Ustavnog suda ne mora, a često je niti nema.

Za provedbu inicijative o ukidanju Ustavnog suda treba izmijeniti Ustav u dijelu koji se odnosi na sastav i nadležnost Ustavnog suda, ukinuti Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH te izmijeniti Zakon o sudovima.

U HUS-u planiraju razmijeniti stajališta o toj temi s kolegama iz sindikata, čuti stajališta ljudi iz politike i civilnog društva, te saznati što o njoj misli struka.