Svi su umirovljenici ukalkulirani u istu statistiku, pa kada resorni ministar Marko Pavić i premijer Andrej Plenković govore da je prosječni radni staž umirovljenika u Hrvatskoj 30 godina i dva mjeseca, za razliku od Europske unije gdje je 35 godina, nitko od njih ne spominje umirovljenike po posebnim propisima. Statistika je namjerno zagađena, izjavila je za Hinu Ana Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Taj je sindikat uključen u inicijativu koja ovih dana prikuplja potpise za referendum kako bi se prag za odlazak u mirovinu sa 67 vratio na 65 godina života te smanjila penalizacija za prijevremeno umirovljenje.

Čak je sedamnaest kategorija korisnika mirovina po posebnim po propisima. Među njima nitko, osim akademika, nema odrađenih 41 godinu staža. Posebno se ističu pripadnici Hrvatskog vijeća obrane koji su stekli pravo na mirovinu s prosječnim stažem od sedam godina. To snižava ukupnu statistiku, upozorava Miličević Pezelj.

A po statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), od ukupno 1,24 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj, njih više od 175 tisuća prima mirovine po posebnim propisima, ili, kako ih ljudi obično nazivaju - povlaštene mirovine.

Nekima od njih prosječna mirovina iznosi oko 10.000 kuna, a za mirovine po posebnim propisima ove će se godine izdvojiti gotovo šest milijardi kuna.

Među sedamnaest kategorija, najviše mirovine po posebnim propisima ostvaruju bivši saborski zastupnici, članovi Vlade, ustavni suci i glavni državni revizor. Njima je prosječna mjesečna mirovina 9850 kuna, a prosječan staž 33 godine. Po visini mirovine slijede ih akademici s prosječnom mirovinom od 8858 kuna s tim da redoviti članovi HAZU-a imaju najviši staž od svih umirovljenika po posebnim propisima i on iznosi čak 41 godinu.

Mirovine po posebnim propisima prima čak 14 posto umirovljenika, među njima su i branitelji iz Domovinskog rata, koji mjesečno u prosjeku primaju 5802 kune, te pripadnici HVO-a s prosječnom mjesečnom mirovinom nešto manjom od 3100 kuna.

Pravo na njih imaju službene osobe u policiji i pravosuđu, radnici na razminiranju, domobrani iz Drugog svjetskog rata i bivši politički zatvorenici. Tu su i pripadnici bivše JNA, nekadašnji članovi republičkih i saveznih tijela bivše države, kao i sudionici NOR-a, rudari iz Labina, radnici izloženi azbestu i članovi posada brodova.

U sklopu mirovinske reforme kojom su 'običnim građanima' radni vijek podigao na 67 godina, a potreban staž na 41 godinu, ove se skupine nije diralo, na što se ovih dana upozoravalo iz redova sindikati koji prikupljaju potpise protiv dizanja dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina.

'Vlada je u mirovinskoj reformi ispunila samo dvije preporuke Vijeća EU - odvraćanje od prijevremenog umirovljenja i ubrzavanje prelaska na višu dobnu granicu za obvezno umirovljenje. No, treća preporuka - da se mirovine po posebnim propisima dovedu u sklad s općim propisima - nije provedena', ističe Ana Miličević Pezelj (SSSH).

Ista vlada koja je 'običnim građanima' podigla životnu dob za umirovljenje omogućila je pravo na mirovinu pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i članovima njihovih obitelji sa svega sedam godina staža. Naime, 6755 pripanika HVO-a steklo je pravo na mirovinu na temelju novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. U prosjeku imaju svega sedam godina staža, uvjerljivo najmanje od svih drugih kategorija umirovljenika po posebnim propisima. Primjerice, umirovljenih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata imaju prosječno staž od 18 godina.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić još je prošle godine najavljivao sveobuhvatnu analizu posebnih propisa koji se u Hrvatskoj vuku već 70 godina, navodeći 13 tisuća NOB mirovina i oko 4,5 tisuće domobranskih mirovina od 1941. do 1945. te još šest tisuća JNA mirovina.

No, sindikati upozoravaju da se do sada po tom pitanju ništa nije učinilo.

'Javnost mora znati da postoje određene grupacije koje dobivaju mirovinu po posebnim propisima i koji je to iznos koji se za njih financira direktno iz proračuna. Konkretno, ako netko od 17 milijardi kuna deficita u mirovinskom sustavu nije spreman reći da u tome šest milijardi iznose kategorije po posebnim propisima, onda taj netko manipulira podacima', poručuje Ana Miličević Pezelj.