Humanitarne organizacije kažu da izbjeglice kao čest razlog odbijanja povratka u Siriju navode upravo strah od novačenja i potencijalne kazne za dezerterstvo.

U ukazu objavljenom na društvenoj mreži, sirijski predsjednik Bašar al-Asad rekao je da se oprost odnosi na sve dezertere u Siriji i izvan nje.

Muškarci koji su u Siriji, imaju četiri mjeseca da se prijave, a oni koji su izvan zemlje imaju na raspolaganju šest mjeseci.

Prema sirijskom vojnom zakonu, dezerterima prijete godine zatvora ako napuste položaj i ne jave se u službu u propisanom roku.

Sirijski sukob počeo je 2011., kao masovni prosvjed protiv Asadova režima i prerastao u rat s pola milijuna žrtava, milijunima izbjeglih i raseljenih, a u njega su se umiješale svjetske i regionalne sile.

Mnogi su vojnici dezertirali, neki kako bi se pridružili pobunjenicima, a drugi da pobjegnu od sukoba.

Više od polovice predratnog stanovništva Sirije napustilo je svoje domove. Oko 5 milijuna ljudi raseljeno je unutar Sirije.

Amnestija obuhvaća dezertere, ali ne i one koji se bore protiv vlade ili u pobunjeničkim skupinama koje sirijski režim naziva teroristima.

U protekle tri godine, Rusija i Iran podržali su Asadov režim i pomogli mu vratiti nadzor nad brojnim enklavama koje su držali pobunjenici iil džihadisti, čime je okončan sukob u brojnim područjima.

Nakon rusko-turskog sporazuma iz rujna kojim je izbjegnut napad na zadnje veliko uporište pobunjenika na sjeverozapadu, nije jasno hoće li uskoro slijediti nove vojne ofenzive.

Međutim, Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) kazalo je da uvjeti još nisu ispunjeni za masovan povratak izbjeglica. Glavni povjerenik UNHCR-a Filippo Grandi rekao je da su izbjeglice obuhvaćene novačenjem u vojsku, a povratak nije moguć ni zbog uništene infrastrukture.