'Skicu za portret Vladimira Šeksa nije lako orisati jer ona seže od velikog pravnog stručnjaka do okorjelog disidenta, prevratnika, tvrdog desničara itd. Neosporna je njegova dosljednost u stavovima te pravna i poslovnička stručnost', kazao je prije nešto više od deset godina današnji ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, više puta naglasivši Šeksovu 'autentičnu karizmu'. Barišić je u to doba bio pomoćnik ministra znanosti u Sanaderovoj vladi, a Šeks predsjednik Sabora. Prigoda za komplimentiranje bila je vrlo konkretna: dogodilo se to na predstavljanju knjige nazvane 'Temeljci hrvatske državnosti', u kojoj su sabrani tekstovi, intervjui, govori i pisma ovog HDZ-ovog prvoborca u razdoblju od 1989. do 1995. godine. Urednik i priređivač knjige bio je upravo današnji ministar znanosti.

Osim ove slatkorječivosti zasad nema nikakvih konkretnih dokaza da je novi ministar, po svemu sudeći trenutno najslabija karika Plenkovićeve vlade i predmet žestokog osporavanja zbog niza dvojbenih detalja iz biografije, doista akvizicija Vladimira Šeksa, inače friškog predsjednika tijela koje se naziva Savjetodavno vijeće HDZ-a. Ondje skupa s njim sjedi i bivša ministrica prosvjete Ljilja Vokić, pa bi se očekivalo da ima što za kazati, no ona tvrdi da 'nije u toku'. Dapače, i danas u trenutku razgovora za tportal bila je bijesna jer ju je jedan medij navodno pogrešno citirao - tvrdi da nikada nije izjavila da su istinite priče o aferama novog ministra znanosti.

'Gospodina Barišića poznajem isključivo kao oca jednog od naših učenika i mogu reći samo da je uljudan i fin. Novi premijer ima pravo postaviti na ministarska mjesta koga god hoće, a za sve afere koje se spominju u javnosti tek treba utvrditi jesu li istinite', kaže Ljilja Vokić. Ona ima i teoriju zašto je u prvu plan izbio novi ministar znanosti:

'Piše se o Barišiću da se ne bi pisalo o Nini Obuljen', smatra Vokić.

Proglašen 'rekorderom' po broju kolegija

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić (57) završio je studije prava te filozofije i germanistike, a doktorirao je na Sveučilištu u Augsburgu na Hegelovoj filozofiji. Redoviti je profesor i pročelnik na Filozofskom fakultetu u Splitu, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za filozofiju, a u njegovom životopisu spominju se deseci kolegija koje je predavao na različitim svim sveučilištima u Hrvatskoj. Upravo zato svojedobno je proglašen rekorderom po broju kolegija, zbog čega je čak bio pokrenuo tužbu protiv novinarke koja je upozorila da bi za toliki broj poslova mora imati sposobnosti teleportacije ili kloniranja.

No, to je samo djelić spornih detalja iz njegove inače bogate biografije, temeljito pretresene već na dan imenovanja u vladu. Spominje se i njegov odlazak s mjesta pomoćnika ministra znanosti 2006. godine zbog 'dvostrukih dnevnica' i korištenja funkcije za vlastiti probitak, zatim činjenica da je ionako oskudan broj znanstvenih članaka objavio u časopisu kojemu je dugo vremena bio glavni urednik, ali i najozbiljniji akademski prekršaj - plagiranje. Tjednik Novosti, naime, otkrio je prijavu koju je protiv njega podnijelo četvero kolega još 2011. godine Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju - navodno zbog prepisivanja radova više svjetski poznatih znanstvenika, pa čak i doslovnog citiranja Wikipedije - no o njoj se nikada nije ni raspravljalo.

Pavo Barišić u četvrtak je službeno odbacio sve optužbe na svoj račun.

Iznenađeni dekan Filozofskog fakulteta u Splitu

Dekan splitskog Filozofskog fakulteta Aleksandar Jakir silno se iznenadio kada smo mu spomenuli činjenicu da je njegov dojučerašnji djelatnik pod sumnjom za plagiranje. Taman je suvereno ustvrdio da su optužbe zbog Barišićevih dvostrukih dnevnica, ali i navodnih nepravilnosti oko dobivanja povlaštenog stambenog kredita za znanstvene kadrove, sve redom sudski opovrgnute, no oko plagijata se zamislio.

'Nemam apsolutno nikakve informacije, ovo mi je prvi glas. Logično je očekivati da se optužbe istraže. Na našem fakultetu svaka sumnja odmah se proslijedi Etičkom povjerenstvu', kaže dekan Filozofskog fakulteta u Splitu za tportal. Dodaje i da 'ima svoje mišljenje' o praksi držanja više kolegija i smatra da je dobro bilo promijeniti pravilnik o tome, no s druge strane tvrdi i da je profesor Pavo Barišić uvijek imao dobre ocjene u anonimnim evaluacijama provedenima među studentima. Na ovom fakultetu, inače, novopečeni ministar odrađivao je 30 posto radnog vremena.

'Profesor Barišić upoznat je s konkretnim problemima Filozofskog fakulteta u Splitu i valjda će napokon učiniti nešto po tom pitanju. Njegov prethodnik nije dao ništa osim verbalne podrške', kaže Jakir, misleći na katastrofalne prostorne uvjete u kojima ova institucija, očekujući novu zgradu, nastavu održava na čak pet lokacija raštrkanih po Splitu.

'Cijela situacija je čista katastrofa'

Profesorica na Odsjeku za sociologiju istog fakulteta Anči Leburić smatra da je cijela situacija oko njenog donedavnog kolege Pave Barišića 'čista katastrofa' - ako su optužbe točne, ali i ako ih se lažno nabacuje u javnosti.

'Jedan sveučilišni profesor ne može dozvoliti da ga se na ovaj način blati, ukoliko je i samo pod sumnjom za plagiranje trebao bi se povući. Zbog akademske zajednice i poruke javnosti, zbog mladih koji sve to gledaju, ali i zbog samoga sebe. Duple dnevnice, devetnaest kolegija... Osupnuta sam, nisam imala pojma da je Pavo u toj mjeri inkriminiran', kaže prof. Leburić.

U cijeloj priči oko ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića, pritiska javnosti i sve izglednijeg ponavljanja 'scenarija Crnoja' upadljiva je šutnja bivšeg ministra Dragana Primorca. Upravo u njegovom mandatu Barišić je, naime, otišao s mjesta pomoćnika nakon što je izbila afera oko dvostrukih dnevnica za službena putovanja.

Primorac, u pravilu (pre) susretljiv kada se radi o medijima i javnom istupanju, u ovom slučaju doslovno bježi od novinara.