Prije nepune dvije godine, preciznije 15. siječnja 2016. godine, Grabar Kitarović je s istog mjesta poslala potpuno drugačiju poruku.

Govoreći u Vukovaru povodom 18. godišnjice mirne reintegracije, odnosno povratka u ustavno-pravni poredak istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kazala je da je Hrvatska 'započela novu fazu' u odnosima sa Srbijom, koja je danas prijateljska država, kojoj će Hrvatska 'nastaviti pomagati kao i ostalim državama s jugoistoka Europe, da uđe u članstvo EU-a'.

Hrvatska predsjednica u svom odnosu prema Srbiji dosta vrluda otkada je zasjela u fotelju na Pantovčaku.

Od početka, kada je u predizbornoj kampanji govorila o nužnosti bijega hrvatske politike s Balkana, do samoinicijativnog, bez potpore Vlade, potpisivanja Subotičke deklaracije o rješavanju otvorenih pitanja i poboljšanju odnosa s tadašnjim srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem, daleko je odmakla.

• Prilikom potpisivanja Subotičke deklaracije Grabar Kitarović izjavila je da su građani Hrvatske opterećeni problemima u gospodarstvu, socijalnom i mirovinskom sustavu, ali da razumije i specifične probleme pripadnika srpske manjine.

'Osobno se obvezujem da ću učiniti sve u promicanju kulture dijaloga, suživota i međusobnog uvažavanja, prije svega na lokalnoj razini, kako bismo rješavali vrlo konkretne probleme s kojima se ljudi svakodnevno suočavaju, a koji njima život znače', rekla je među ostalim hrvatska predsjednica.

• Vrhunac te politike trebao je biti posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj. No susret je odgođen jer su se odnosi pogoršali nakon što je u nacrtu novog zakona o hrvatskim braniteljima označena agresorom, što je izazvalo verbalni rat.

Tako je prošlog mjeseca predsjednica poručila da 'najnoviji razvoj događaja i atmosfera ne doprinose izgradnji međusobnog povjerenja'.

'Glavni cilj posjeta predsjednika Srbije Hrvatskoj, kad do njega dođe, mora predstavljati pozitivan iskorak u rješavanju otvorenih pitanja i doprinijeti poboljšanju odnosa dviju država, koje ne moraju biti prijateljske, ali moraju surađivati radi svoje budućnosti i stabilnosti jugoistočne Europe', poručila je predsjednica.

• Otkada obnaša dužnost hrvatske predsjednice Grabar Kitarović je uspostavila dobar odnos s Aleksandrom Vučićem, o kojem je davala pozitivno intonirane izjave, kao 24. rujna ove godine u intervjuu za Jutarnji list.

'Mislim da smo i u Hrvatskoj i u Srbiji svjesni kako još ne možemo govoriti o prijateljstvu između dvije države. Međutim nepobitno je da postoji dobra volja i s moje i sa strane predsjednika Vučića da konačno krenemo u rješavanje otvorenih pitanja', kazala je predsjednica.

• Nešto ranije, početkom rujna, hrvatska predsjednica je, najavljujući posjet Vučića Hrvatskoj, izjavila da Srbija i Hrvatska nemaju vremena za čekanje.

'Želimo da to bude supstantivni posjet kojim će se poslati snažne poruke o tome da kao dvije države konačno pristupamo rješavanju otvorenih pitanja koja već godinama stoje i koja se već godinama ne rješavaju, od pitanja nestalih do pitanja univerzalne jurisdikcije', rekla je Grabar Kitarović.

• Hrvatska predsjednica bila je 23. lipnja 2017. u Beogradu na predsjedničkoj inauguraciji Aleksandra Vučića.

Ondje je kazala kako misli da se odnosi Hrvatske i Srbije mogu osjetno poboljšati, a kao jedan od preduvjeta za to vidi spremnost novog srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da tomu da svoj doprinos.

'Smatram da je gospodin Vučić vrlo poduzetan čovjek, a i sama sam također osoba koja voli u svom radu ostvarivati rezultate. Iskrenim i otvorenim dijalogom možemo postići puno', rekla je Grabar Kitarović za Radioteleviziju Srbije tijekom svečanosti inauguracije Aleksandra Vučića. Hrvatska predsjednica naglasila je kako se ne treba zavaravati time da će na putu poboljšanja odnosa dviju država biti puno zapreka, a možda i spoticanja, ali smatra vrlo važnim to što kod Vučića postoji dobra volja, kao i s njezine strane.

• Pozitivno je o Vučiću govorila i u veljači 2017. godine, kada je izrazila nadu da će nakon izbora novog srbijanskog predsjednika doći i do poboljšanja odnosa te razmjene posjeta između Srbije i Hrvatske na predsjedničkoj razini.

S Vučićem, tada je kazala, ima korektne odnose.

'Konkretno, prilikom suradnje oko Subotičke deklaracije on je doista izvršio nekoliko vrlo bitnih obećanja usmjerenih na poboljšanje života i uvjeta rada hrvatske manjine u Srbiji', rekla je Grabar Kitarović.

• S druge strane u prosincu 2016. godine oštro je odgovorila na optužbe iz Srbije na račun Hrvatske zbog blokade pregovora Srbije s EU-om, nazvavši ih 'sasvim neprihvatljivima' te dodavši da 'hrvatski potez ne znači neprijateljstvo prema Srbiji'. To je bilo i vrijeme kada se hrvatska predsjednica ispričavala jer je u Dubrovniku djeci slučajno podijelila srpske čokoladice.

Komentirajući reakcije srpskog državnog vrha, Grabar Kitarović je oštro poručila da je 'neprihvatljivo to da se Hrvatsku naziva svakojakim imenima, fašistoidnom, ustašoidnom i slično'.

'U Hrvatskoj nema ustaštva i takva agresivna retorika Srbije, rekla bih čak i retorička agresija na Hrvatsku, samo je distrakcija od činjenice da Srbija u ovom trenutku jednostavno nije spremna kada je riječ o ispunjavanju kriterija. Ne tražimo ništa drugo nego da se ispune kriteriji koje je Srbija preuzela. Agresivnom retorikom i performansima ne može se ući u EU, već ispunjavanjem kriterija', rekla je Kolinda Grabar Kitarović poslije sastanka s gradonačelnicima i načelnicima općina u Varaždinskoj županiji, u koju je na dva dana izmjestila svoj ured.

• Odnosi hrvatske predsjednice s bivšim predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem nisu bili srdačni kao oni s Vučićem. U veljači 2016. godine, umjesto poziva na službeni posjet Zagrebu, o čemu su već razgovarali, Grabar Kitarović je poslala pet uvjeta koje bi Srbija trebala ispuniti: rješavanje pitanja nestalih u ratu, povratak imovine, kulturnog blaga i arhivske građe te rješavanje problema granice na Dunavu.

•  Nedugo nakon što je preuzela dužnost predsjednice u svibnju 2015. godine iz Borova, s obljetnice pogibije 12 hrvatskih policajaca, poručila je da zločince, njihove pomagače i one koji su osmislili masakr redarstvenika u Borovom Selu nije stigla pravda, ali njihov naum o Velikoj Srbiji je spriječen.