Analitičari smatraju da sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un učestalim raketnim testovima vjerojatno želi pritisnuti SAD i Južnu Koreju zbog stanke u nuklearnim pregovorima. Mogući motiv za česte testove je i jačanje unutrašnje podrške vođi.

Sedam raketnih testova, kojima je Kim Jong-un izazvao zabrinutost u svijetu, čine širok raspon, od onoga za što se vjeruje da je hipersonična raketa - potencijalno jedno od najmoćnijih oružja na planetu - preko balističke rakete srednjeg dometa (IRBM), do krstareće rakete kratkog dometa, oružja koje sile poput SAD-a desetljećima imaju u svom arsenalu.

Procjenjuje se da je balistička raketa Hwasong-12 lansirana u nedjelju dosegnula maksimalnu visinu od 2000 kilometara i letjela oko 800 kilometara pola sata. Zadnji put Pyongyang je testirao sličnu raketu 2017. godine, kada je Hwasong-12 preletio 787 kilometara, a uspeo se na nešto više od 2111 kilometara.

Analitičari su tada rekli da putanja upućuje na to da je projektil mogao preletjeti oko 4500 kilometara da je ispaljen na balističkoj putanji koja povećava domet, a time bi američki teritorij Guam već bio u dometu.

Cijela ova predstava možda je u službi Kimova obećanja da će Sjevernu Koreju učiniti silom koja se može suprotstaviti ne samo svom južnom susjedu, već i neprijateljima poput Sjedinjenih Država. Kim Jong-un želi podsjetiti Washington i Seul da bi pokušaj njegova rušenja bio preskupa igra.

Međutim Kim ima razloga biti zabrinut.

U Južnoj Koreji u tijeku je predizborna kampanja, a oporbeni konzervativci najavljuju znatno tvrđi odnos prema Sjeveru nego što ga imaju sada vladajući demokrati i aktualni predsjednik Moon Jae-in, piše CNN. Oporbeni kandidat Yoon Suk-yeol čak je iznio ideju da bi Južna Koreja mogla prva udariti protiv uočene prijetnje sa Sjevera i tako spriječiti potencijalni katastrofalni udar. Strategija je to kojom se uspješno godinama koristi Izrael, ali njihovi protivnici još uvijek nemaju nuklearno oružje na raspolaganju.

Južnokorejski predsjednik poručio je da bi se ispaljivanje balističkog projektila moglo smatrati signalom da se Kimov režim sprema ukinuti moratorij na interkontinentalne balističke rakete i nuklearna testiranja. Taj je moratorij uvelike držao Sjevernu Koreju podalje od svjetala reflektora međunarodne zajednice, ali testovi raketa većeg dometa mogli bi preokrenuti taj trend.

Vojni analitičari smatraju da se ova neposlušna država brzo kreće stazom kojom će stići do potpunog i učinkovitog nuklearnog odvraćanja. Profesor Kim Dong-yup, bivši južnokorejski mornarički zapovjednik, za BBC je izjavio da su mnogi iznenađeni lansiranjem jer podcjenjuju sjevernokorejsku tehnologiju.

Najnovije lansiranje pokazalo je da Sjeverna Koreja razvija tehnologiju koja može probiti skupe i složene sustave proturaketne obrane koje Amerika i Japan postavljaju diljem regije. Mnogi dobri poznavatelji stanja u Sjevernoj Koreji smatraju da glavna svrha razvoja raketnog i nuklearnog oružja nije napad, već obrana.

Međutim Pyongyang je već sada daleko iznad točke u kojoj su konvencionalne i nuklearne sposobnosti koje posjeduje postale više nego učinkovito sredstvo odvraćanja od napada s juga ili iz SAD-a.

Pa zašto onda vođa ove male i siromašne zemlje i dalje troši između petine i četvrtine svog BDP-a na vojsku?

Ankit Panda iz think-tanka Carnegie Endowment for International Peace za BBC je kazao da bi jedan od razloga mogao biti to što Sjeverna Koreja ne vjeruje da ima dovoljno oružja da bi se učinkovito branila, bez obzira što drugi misle o tome.

'Dakle Kim Jong-un se osjeća kronično nesigurno. Mislim da ne vjeruje nikome, uključujući Kinu i Rusiju, pa bi mogao osjetiti potrebu za jačanjem svojih sposobnosti iznad onoga što bismo smatrali dovoljnim.'

Drugi se ne slažu s time.

Profesor Brian R. Myers sa Sveučilišta Dongseo u južnokorejskom gradu Busanu kaže da Pyongyang ima mnogo ambiciozniji cilj za svoje nuklearne i raketne programe.

On vjeruje da se Sjeverna Koreja nada da će iskoristiti svoj arsenal kao polugu za pregovore o mirovnom sporazumu s Južnom Korejom i povlačenju SAD-a s Korejskog poluotoka. Nakon toga, kaže, Sjever vjeruje da će moći slobodno pokoriti Jug.

Kratkoročno, Sjeverna Koreja ima još jedan cilj.

Da bi napredovao, čak i umjereno, Pyongyang treba ukinuti sankcije UN-a uvedene zbog njegovih nuklearnih i raketnih programa. A da bi se imalo nade u to, potrebno je da se američka administracija uključi u pregovore.

Povijesno gledano, način na koji je Pyongyang privukao pozornost Washingtona uvijek je bilo stvaranje krize. A neki stručnjaci misle da se to opet događa. Kim Jong-un želi potaknuti Joea Bidena da započne ozbiljne pregovore.

Međutim Kim Jong-un mogao bi ostati razočaran. Prvo, američki predsjednik Joe Biden trenutno je jako zauzet još jednom krizom, Ukrajinom.

I drugo, Biden nema entuzijazam svog prethodnika Donalda Trumpa za suradnju sa Sjevernom Korejom. Ali Sjevernokorejci su jako dobri u tome da stave sebe na dnevni red ako tako žele.

Godine 2010. Pyongyang je potopio korvetu južnokorejske mornarice Cheonan, a nekoliko mjeseci kasnije bombardirao južnokorejski otok. Ponovno smo to vidjeli 2017., kada je Sjeverna Koreja ispalila rakete dugog dometa iznad Japana i zaprijetila da će napasti američki teritorij Guam. Možda ćemo opet vidjeti nešto slično u narednim mjesecima.