Ako su podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura EU-a sada ruska meta, zapadne će mornarice morati brzo djelovati, navodi Politico, dodajući da bi sigurnosne implikacije za Europu bile dalekosežne ukoliko se potvrde sumnje, pa čak ako i samo porastu, da Rusija stoji iza eksplozija koje su u ponedjeljak izazvale tri curenja plina na dva plinovoda Sjeverni tok.

Njemački Spiegel prvi je izvijestio da je američka Središnja obavještajna agencija (CIA) prije nekoliko tjedana upozorila Berlin na moguće napade na plinovode u Baltičkom moru. New York Times danas piše da je CIA u lipnju upozorila ne samo Njemačku, već i brojne europske države, da bi plinovodi Sjeverni tok mogli biti meta napada. Upozorenje nije bilo detaljno, rekla su za NYT tri visoka dužnosnika upoznata s obavještajnim podacima, odbijajući potvrditi da je Rusija identificirana kao napadač.

U ponedjeljak su ukrajinski obavještajci upozorili da 'Kremlj planira izvesti masovne kibernetičke napade na objekte kritične infrastrukture ukrajinskih poduzeća i institucije kritične infrastrukture ukrajinskih saveznika', naveli su obavještajci, dodajući da će napadi biti usmjereni na energetski sektor.

Ideja o podmorskoj ruskoj prijetnji natjerala bi europske vojske da se pripreme za novi front u ukrajinskom ratu, što bi ih moglo dovesti u izravan obračun s ruskom mornaricom.

Britanija već dugo strahuje da bi ruske podmornice u Atlantiku i drugim sjevernim vodama mogle ciljati podmorske komunikacijske kabele, ključne za internet. Ove eksplozije podsjećaju na vrhunac Hladnog rata, kada su NATO i sovjetske flote, a posebno njihove podmornice, operirale na Baltiku s velikim ulozima.

Norveška je već najavila viši stupanj pripravnosti u zaštiti naftne i plinske infrastrukture. Dan prije eksplozija pozvala je na oprez zbog neidentificiranih dronova u blizini naftnih i plinskih platformi. Britanska Kraljevska mornarica u neobično konkretnom priopćenju navela je da je pratila ruske podmornice duž norveške obale.

Niti jedan europski čelnik zasad nije izravno i eksplicitno okrivio Rusiju za detonacije u Baltiku. Jedino je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, preko svog savjetnika Mihajla Podoljaka, poručio da je u pitanju teroristički napad koji je planirala Rusija i usmjeren je na EU. Sve je pak šokirala zahvala koju je Amerikancima, kao počiniteljima, uputio poljski europarlamentarac Radek Sikorski, što je kao krunski dokaz za krivnju Washingtona hitro predočila Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Dok kontinent čeka odgovore, postavlja se pitanje je li ugrožen i novootvoreni plinovod Baltic Pipe od Norveške do Poljske.

Simone Tagliapietra, viša suradnica u think-tanku Bruegel, specijaliziranom za energetsku i klimatsku politiku EU-a, kaže za Politico da će Europa biti u velikoj nevolji ako se to ove zime dogodi i plinovodu za Norvešku, ali i Alžir.

Ključno je pitanje zašto bi Rusi sabotirali vlastite plinovode, a Politico zaključuje da su s obzirom na aktualno stanje - Sjeverni tok 2 još nije na mreži, a Sjeverni tok 1 zatvoren je u rujnu - stvarne implikacije incidenata ravne nuli. Međutim čin sabotaže uklopio bi se u igrokaz zastrašivanja i uznemiravanja u režiji Kremlja, nastavno na trovanje u Salisburyju, eksploziju češkog skladišta oružja i niz eksplozija u skladištima oružja u Bugarskoj.