Danska premijerka Mette Frederiksen kazala je da curenje otkriveno u cjevovodima nije izazvano slučajno.

'Sada je jasna procjena vlasti da se radi o namjernim radnjama. To nije bila nesreća. Još nema informacija koje bi pokazale tko bi mogao stajati iza ove akcije', dodala je.

Cjevovodi nisu u funkciji, ali su puni plina.

Danski ministar za klimu i energetiku Dan Jorgensen rekao je kako očekuje da će curenje trajati 'najmanje tjedan dana' - dok ne nestane metan koji izlazi iz podvodnih cijevi, prenosi novinska agencija AFP.

Pomorske vlasti upozorile su brodare da izbjegavaju područje u radijusu od pet nautičkih milja oko curenja, kod danskog otoka Bornholm, zbog opasnosti da brodovi izgube plovnost ili da se plin zapali iznad površine.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da je do curenja došlo zbog ciljanog napada na infrastrukturu i Berlin sada sa sigurnošću zna 'da nisu uzrokovana prirodnim pojavama ili događajima ili zamorom materijala'.

Da je riječ o sabotaži, ustvrdio je i poljski premijer Mateusz Morawiecki na otvaranju novog plinovoda između Norveške i Poljske.

'Jasno vidimo da se radi o činu sabotaže, povezanim s eskalacijom sukoba u Ukrajini", rekao je.

Seizmolozi u Danskoj i Švedskoj naveli su da su u ponedjeljak zabilježili dvije snažne eksplozije u blizini mjesta curenja.

'Signali ne nalikuju signalima potresa. Oni nalikuju signalima koji se obično bilježe od eksplozija', rekao je Geološki institut Danske i Grenlanda (GEUS).

A seizmolozi sa švedskog Sveučilišta Uppsala, koje surađuje s GEUS-om, naveli su da je druga, veća eksplozija 'odgovarala eksploziji u kojoj se koristi više od sto kilograma dinamita', dodajući da su eksplozije bile u vodi, a ne na morskom dnu.

Njemačka je zemlja koja zna kako se braniti. A Europa je kontinent koji može zaštititi svoju energetsku infrastrukturu, rekao je Habeck, dodajući da opskrba energijom najvećeg europskog gospodarstva nije pogođena, prenosi Reuters.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je situaciju s plinovodima 'vrlo zabrinjavajućom viješću'.

'Doista, govorimo o šteti nejasne prirode na plinovodu u gospodarskoj zoni Danske. To utječe na energetsku sigurnost kontinenta', rekao je Peskov.

Ni jedan plinovod nije pumpao plin u Europu u vrijeme kada su se dogodila curenja, ali incidenti poništavaju sva preostala očekivanja da bi Europa mogla dobiti važan energent preko Sjevernog toka 1 prije zime.

Operater Nord Stream rekao je da je šteta 'bez presedana'.

Gazprom, tvrtka pod kontrolom Kremlja s monopolom na izvoz ruskog plina plinovodom, odbila je komentirati situaciju.

'Postoje neke naznake da se radi o namjernoj šteti', rekao je europski sigurnosni izvor, prenosi Reuters, dodajući da je još prerano donositi zaključke.

'Morate se zapitati: Tko bi profitirao?' kazao je.

Norveška je u međuvremenu rekla da će pojačati sigurnost svojih naftnih i plinskih postrojenja nakon curenja i izvješća o aktivnostima bespilotnih letjelica u Sjevernom moru, rekao je u izjavi njezin ministar energetike Terje Aasland.