Odbor, kojemu je Ustavni sud na daljnje postupanje proslijedio predmet Josipa Vreska, zbog sumnje u primanje mita u aferi Hypo, zaključio je kako je zahtjev za odgovorom na spomenuto pitanje jedino što zakonski u ovom trenutku može napraviti, kao tijelo koje utvrđuje razloge za razrješenje članova DIP-a prije isteka mandata.

'Jedino relevantno može nam biti mišljenje predsjednika DIP-a obavlja li Vresk svoje dužnosti. bez konačnosti presude (u slučaju Hypo) Odbor ne može ništa, kao što ništa neće dobiti ni uvidom u medicinsku dokumentaciju', istaknuo je Silvano Hrelja (HSU).

Stazić (SDP): Ne bavimo se 'stanjem skočnog zgloba'

Na sličnom je tragu i razmišljanje Nenada Stazića (SDP), koji poručuje da bi Odbor mogao uvažiti samo mišljenje liječničke komisije da je kod Vreska nastupila trajna nesposobnost, ali da se neće baviti 'stanjem njegova skočnog zgloba', koja se spominje u medicinskoj dokumentaciji koju je Vresk dostavio DIP-u.

Odbor je prije izglasavanja zaključka dobio detaljnu kronologiju 'slučaja' Vresk. Naime, DIP je u kolovozu ove godine Ustavnom sudu dostavio podnesak stranke HSP 1861 koja je od DIP-a zatražila da razriješi Vreska, ponukana otkrićem medija 'da je u Vresk u Klagenfurtu 2014. priznao primanje mita od najmanje 210.000 eura'.

DIP je pritom priopćio da je predmet poslao Ustavnom sudu, jer sam nije nadležan za njega. Sudu je pisao da je Vresk izvijestio Povjerenstvo da zbog bolesti ne može obavljati dužnost člana Povjerenstva, pa ne sudjeluje na sjednicama.

Ustavni sud potom je pozvao Vreska da se o očituje, što je on i učinio 23. kolovoza, navodeći da zbog teže bolesti ne sudjeluje u radu DIP-a i donošenju odluka. Sud potom traži medicinsku dokumentacije koja bi potvrdila navode o težoj bolesti, a od Povjerenstva da se očituje postoji li neki od zakonskih razloga za Vreskovo razrješenje prije isteka mandata.
Po zakonu, to može biti ako trajno izgubi sposobnost obavljanja dužnosti, bude li osuđen na zatvorsku kaznu, ne ispunjava li dužnosti u skladu sa zakonom i Poslovnikom o radu Povjerenstva, ako se kandidira na izborima itd. Povjerenstvo na to konstatira da ono ne utvrđuje postojanje razloga za prijevremeno razrješenje člana DIP-a.

'Palpatorna bolest desnog skočnog zgloba'

U rujnu Ustavni sud ponovno piše DIP-u te, uz ostalo, traži medicinsku dokumentaciju o Vreskovoj bolesti kako bi od nadležnog tijela mogao zatražiti ocjenu je li član DIP-a trajno izgubio sposobnost obavljanja svoje dužnosti.

DIP dostavlja dokumentaciju, konkretno povijest bolesti Centra za hitnu medicinu KB Sveti Duh, kojom je Vresku utvrđena 'palpatorna bolest desnog skočnog zloba'.

Sud utvrđuje da to ne potvrđuje Vreskovu tvrdnju o postojanju teže bolesti, da ostaje nejasno zbog čega nije mogao sudjelovati u radu Povjerenstva. Upozorava kako nije jasno je li Vresk na bolovanju ili ne, pa od DIP-a i njegova predsjednika Hrvatina traži da ga izvijesti je li poduzimao mjere i koje, te posebno je li tražio da se provjeri Vreskovo zdravstveno stanje ili drugi razlozi koji ga sprječavaju u obavljanju dužnosti.

Hrvatin u rujnu odgovara da Vresk u radu DIP-a ne sudjeluje od 18. svibnja, dostavljena je i u međuvremenu zaprimljena medicinska dokumentacija, koja se sastoji od preslika uputnica kojima se Vresk upućuje na liječenje različitim specijalistima.

Predsjednik DIP-a naveo je i da je Vresk telefonski izvijestio DIP da zbog bolesti ne može dolaziti na sjednice, te da član DIP-a, kao državni dužnosnik, nije bio u obvezi otvoriti bolovanje, niti je o tome bio dužan podnijeti medicinsku dokumentaciju.

S obzirom na krako razdoblje u kojem Vresk nije sudjelovao u radu Povjerenstva, Hrvatin kao predsjednik nije poduzimao mjere, jer za njih, kaže, nije bilo potrebe.