Bivšem učeniku jedne osnovne škole dosuđeno je na sudu u Bjelovaru ukupno 42.000 kuna zbog sustavnog fizičkog i psihičkog zlostavljanja u sedmom razredu, za što je, prema presudi, odgovorna upravo škola
Sud je zaključio kako je učenik, u kao 12-godišnjak, od rujna 2008. do siječnja 2010. bio je izložen sustavnom maltretiranju, uznemiravanju te fizičkom i psihičkom zlostavljanju vršnjaka iz razreda, piše Podravski.hr.
Nasilje se, stoji u obrazloženju presude, očitovalo i u 'šamaranju, naguravanju, udaranju, ruganju, vrijeđanju', a sve je kulminiralo nakon što su ga snimili mobitelom i sve objavili u Facebook grupi 'Svi koji mrze I. i hoće da ode iz škole'.
Prvotnom je presudom Županijskog suda u Bjelovaru učeniku bilo dosuđeno 100.000 kuna, roditelji su tražili milijun kuna.
No, nakon revizije presude koju je škola uložila na Vrhovnom sudu RH, isti je sud dječaku dosudio 35.000 kuna odštete te je poništio preostali dio presude i naložio novo suđenje.
Općinski sud u Bjelovaru nedavno je u ponovljenom postupku učeniku dosudio još 7000 kuna, ukupno 42.000 kuna.
Škola mu, također, mora nadoknaditi blizu 18.000 kuna parničnih troškova. Tužba protiv bjelovarske škole podnesena je u kolovozu 2011. Godine, a tijekom suđenja nedvojbeno su ustanovljeni propusti škole i prosvjetara u postupanju zbog vršnjačkog nasilja kojim je učenik bio izložen.
Psihijatrijski vještak Gordan Makarić u svojem je nalazu zaključio kako je učenik u školi bio izložen štetnim događajima: Dječaka su u prostoru škole učenici ubadali u tijelo šestarom i ravnalom, stavljali njega i njegovu školsku torbu na ormar, udarali nogom u stolicu na kojoj je sjedio u razredu, podmetali mu nogu, crtali mu flomasterom po licu, psovali mu majku, udarali ga po glavi te sve snimili mobitelom u razredu i objavili na internetu.
'Iako je postupak trajao dugo dobro je da je presuda donesena i da se nekakva satisfakcija ipak dobila. Bez obzira koliko je vremena prošlo na kraju se polučio određeni rezultat i poruka koja se šalje kaže da je bilo posao koji je trebao biti napravljen nije napravljen kako je trebao biti i da zbog toga mora biti plaćena naknada', kazala je za tportal Lana Peto-Kujundžić, sutkinja Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu.
Smatra da nema dvojbe da je cijeli postupak na sudu trebao ići brže i da je sve trebalo biti gotovo u maksimalno dvije godine.
'Hitnost i žurnost postupaka u slučajevima koji su na štetu djece definitivno bi trebalo biti prioritet na sudovima', navela je je Peto-Kujundžić.
Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu, slaže se s činjenicom da je postupak predugo trajao, ali dodaje da je pak pokazano javnosti da je institucija, odnosno škola, pogriješila i da je za to dužna snositi posljedice te je u tom smislu ovakav ishod vrlo važan.
'Svakako bi bilo dobro da se hitnost i žurnost u postupanju u predmetima koji se odnose na djecu i kršenje dječjih prava propiše i u građanskim i upravnim postupcima, odnosno u propisima koji reguliraju postupanje sudova u tim postupcima. A također i da se općenito posveti veća pažnja zaštiti pravosudnih prava djece, kao i da se dodatno senzibilizira suce za iznimnu važnost što bržeg okončanja postupaka koji se odnose na djecu', smatra Helenca Pirnat Dragičević.
Navodi da kada je riječ o statističkim podacima da je njen Ured u 2017. godini primio 69 prijava koje se odnose na nasilje među djecom u odgojno-obrazovnim institucijama.
'Napominjemo da statistički podaci ne pokazuju nužno stvarnu sliku stanja jer mnogi slučajevi nisu prijavljeni, pogotovo kad govorimo o različitim oblicima psihičkog nasilja, nasilja putem interneta i slično. Prema dostupnim istraživanjima procjenjuje se da svako četvrto dijete doživljava neki oblik nasilja, uključujući i vrijeđanje i druge oblike nasilja putem interneta. U ovom području moramo računati i s velikim brojem neprijavljenih slučajeva te, neovisno o brojkama, moramo kontinuirano raditi na prevenciji nasilja', istaknula je Pirnat Dragičević.
Smatra da bi se škole mogle nositi s vršnjačkim nasiljem, nužno je za to dodatno i stalno educirati učitelje i školske stručnjake.
'Poželjno je osigurati u školama stručnu službu ekipiranu potrebnim stručnjacima te surađivati s drugim institucijama i službama koje se bave zaštitom djece', zaključila je Pirnat Dragičević.