'To nije ono što sam očekivala kada sam počela raditi na reformi kao članica ekspertne skupine, a svi znate što se dogodilo s tom idejom. Ravnatelji još ne znaju što ih čeka na jesen', istaknula je predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola Suzana Hitrec na panelu 'Forma ili reforma'.

Nastavnica njemačkog jezika u Srednjoj školi Vrbovec i predstavnica mreže Nastavnici organizirano Ivana Valjak Ilić komentirala je kako je problem realizacija. Kao problem navela je edukaciju učitelja, koja nije spretno izvedena jer ne stignu odraditi sve module, odnosno zadatke koji su prezahtjevni jer 'od nastavnika se traži da ne preopterećuju učenike, ali zadaci moraju biti izazovni'.

Educiraju se da bi dobili značku

'Nastavnici to uglavnom rade da zadovolje formu, odnosno dobiju značku da su obavili zadatak', rekla je Valjak Ilić te dodala kako nema podrške eksperata i 'moderira vas netko za vašu struku tko nije iz vaše struke'. No pohvalila je mentore koji vode učionice za njemački jezik.

Ravnatelj Osnovne škole Milana Langa iz Bregane Igor Matijašić složio se da edukacije učitelja nisu bile najbolje. 'Tražili smo više susreta uživo, a ne samo online, da se razmijene iskustva. Nastavnici nisu bili dovoljno spremni, a nastao je i problem oko tableta i udžbenika', objašnjava.

'Očekivali smo evaluaciju, ali to se nije dogodilo. Ne znam s čime će se to uspoređivati. Postavlja se pitanje jesu li sve eksperimentalne škole na istoj razini, postoje li razlike među učenicima iz tih i drugih škola i slično. Nadam se da su škole spremne jer nisu sve opremljene te postoji manjak tehnologije', zaključio je Matijašić.

U reformu zbog opreme

Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja i GOOD inicijative naglasila je kako građani ne znaju što se točno događa, kao ni sami učenici, jer na pitanje što misle o reformi odgovaraju da ne znaju ništa jer ih nitko nije informirao, a problem je u tome što 'ni profesori nisu sigurni, ni oni ne znaju o čemu se točno radi'.

'Ako je ova reforma opremanje škola, to je u redu, ali to onda treba tako nazvati. Većina se prijavila za eksperiment Škola za život zbog lošeg materijalnog stanja, što je legitimno', konstatirala je.

Na pitanje što je sa studentima koji su sada završili fakultet i na jesen se mogu zaposliti u školi, a nisu prošli edukaciju, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola Hitrec rekla je kako će u tim razredima raditi oni koji su prošli edukaciju, 'što znači da će taj problem opet morati rješavati ravnatelji'. Smatra kako bi studenti trebali imati pristup sustavu Lumen, kroz koji se nastavnici educiraju, jer je Lumen pun pogodak za studente, ali za nastavnike djelomično. 'Potrebni su susreti uživo', zaključila je.

Nije problem u novcu

Govornici su se složili kako problem nije novac, već nejasni kriteriji po kojima su odabrani stručnjaci za rad na metodičkim priručnicima te kvaliteta.

'Krivnja nije na ljudima koji su predano radili. Nitko ne spori to da su odradili svoj posao, ali i dalje ostaje pitanje prema kojim kriterijima su odabrani', objasnila je novinarka portala Srednja.hr Dora Kršul, koja je objavila članak s popisom imena stručnjaka koji su radili na metodičkim priručnicima i iznosa koji su dobili za svoj rad. Istaknula je kako je to Ministarstvo znanosti i obrazovanja odavno trebalo objaviti jer je to javni novac.

Sporna je i kvaliteta jer su ti priručnici išli na doradu. 'Krivi su oni koji su dali loše smjernice. Priručnici su išli na doradu, otvoren je i novi natječaj, pa se opet troši novac, ali sada se svi mogu prijaviti', rekla je Pijaca Plavšić.

'Neke od njih poznajem. To su vrijedni ljudi koji su se namučili i za to su dobili novac. Šteta što se to nije prije objavilo i ne bih htio da zbog dobivenog novca padne ljaga na njihovo ime', istaknuo je ravnatelj Matijašić.

Hitrec je pak naglasila kako bi u školi htjela imati profesore koji znaju što piše u kurikulumu, koji znaju što trebaju raditi i žele to raditi. 'Htjela bih vidjeti metodičke priručnike što su trenutno dostupni samo nastavnicima koji sudjeluju u edukaciji', zaključila je.