'Nećemo odustati', izjavio je nakon sastanka na rtu Sounio blizu Atene, na kojemu su sudjelovale sve zemlje istočne Europe: četiri zemlje Višegradske skupine, četiri balkanske, članice EU-a, među kojima Grčka i šest zemalja zapadnog Balkana, među njima Makedonija koja želi ući u europski blok.

Crna Gora i Srbija najbliže su članstvu, a Bruxelles je prošlog mjeseca predložio početak pregovora s Albanijom i s Makedonijom.

No Grčka zasad ulaže veto na ulazak potonje koja je nakon stjecanja neovisnosti 1991. zadržala ime Makedonija, kako se zove i grčka sjeverna pokrajina.

Grčka susjednu zemlju službeno naziva Bivša jugoslavenska republika Makedonija (FYROM).

Atena bi prihvatila složeni naziv koji obuhvaća pojam Makedonija, ali traži da Skoplje promijeni ustav kako bi unijelo tu promjenu.

Dimitrov i njegov grčki kolega Nikos Kotzias trebaju se u subotu još jednom sastati u Souniu s UN-ovim izaslanikom za to pitanje, Matthewom Nimetzom.

'U osjetljivoj smo fazi', rekao je Dimitrov novinarima.

Spomenuvši pomirbu Francuske i Njemačke nakon rata i dviju Koreja, Dimitrov je istaknuo da Grčka i Makedonija moraju 'početi razmišljati o budućnosti i o tome što je danas doista važno'.

Kada postignemo dogovor 'pitat ćemo se kako smo tako dugo mogli imati taj problem', dodao je ministar.

'Mislim da nećemo odustati', rekao je.

Dimitrov je ipak izrazio nadu da se ovo pitanje neće iskoristiti 'u unutarnjopolitičke svrhe' i priznao da je potrebno 'vodstvo' koje će nametnuti promjene u javnosti dviju zemalja.

'Velike stvari nikad nisu jednostavne, ali kad se jednom postignu, nagrada je velika', zaključio je.

'Budemo li se trudili svim srcem, rješenje neće izostati', rekao je pak Kotzias.

Glasnogovornik grčke vlade Dimitris Tzanakopoulos je rekao da bi dvije zemlje, ako se dogovore, mogle zaključiti međunarodni ugovor koji bi obuhvaćao vremenski plan u kojemu bi se Makedoniji ostavilo 'neko vrijeme' za promjenu ustava.