Da se radi o pukoj matematici, bilo bi krajnje jednostavno. Zbroj glasova dvoje desnih kandidata, Kolinde Grabar Kitarović i Miroslava Škore, više je nego dovoljan da osigura laku pobjedu aktualnoj predsjednici.

No izbori nisu tek puka matematika, već ukupan zbroj niza faktora, a veliku ulogu pritom ne igra samo razum, već i emocije, odnosno osobna simpatija ili antipatija prema određenom kandidatu. Bit će važno i kako će se Škoro postaviti iako vjerojatno to neće biti presudno.

U HDZ-u su svjesni opasnosti koje vrebaju ako se uspavaju računajući da je najopasniji protivnik već savladan. Već tijekom izborne noći, kada je bilo izvjesno da će Škoro ostati iza kandidatkinje HDZ-a, od visokih dužnosnika se moglo čuti kako je drugi krug sasvim nova izborna utakmica u kojoj slijedi klasični obračun između ljevice i desnice.

Ipak, malo je onih koji dan nakon što je postao relativnim pobjednikom u prvom krugu predsjedničkih izbora vjeruju da Zoran Milanović može do ukupne pobjede.

Može li se onda na konto aktualne predsjednice odmah pribilježiti svih 465 tisuća glasača Miroslava Škore i može li ljevica odmah potpisati poraz? Tko su birači koji su dali glas kandidatu kojeg je podržao krug desnih stranaka okupljenih oko platforme Suverenisti, ali i kontroverzni novinar Velimir Bujanec, koji slovi za glavnog kingmakera hrvatske desnice. Tko su birači koji su podržali čovjeka koji bi, između ostaloga, pomilovao Tomislava Merčepa i koji je apsolutno protiv pobačaja?

Kolinda Grabar Kitarović na nedjeljnim izborima dobila je 158 tisuća glasova manje nego prije pet godina i to uz veću izlaznost. Na nedjeljne izbore izišlo je 1,9 milijuna birača ili 51,20 posto od ukupnog biračkog tijela, dok je prije pet godina u prvom krugu izbora na birališta izišlo oko 1,78 milijuna birača ili 47,12 posto glasača.

Znači, Grabar Kitarović dobila je 158 tisuća glasova manje nego prije pet godina, uz 120 tisuća birača više na glasačkim mjestima. Dio razočaranih HDZ-ovaca i apstinenata sigurno se našao u krugu birača koji su u nedjelju podržali Škoru, a koje će Grabar Kitarović i Milanović nastojati privući. Riječ je o biračima koji bi nominalno trebali bili skloniji desnom kandidatu, pa prema tome za Milanovića bi bio uspjeh kad bi ih uspio demotivirati da iziđu na birališta u drugom krugu izbora.

Politički spektar desniji od HDZ-a na prošlim izborima predstavljao je Milan Kujundžić osvojivši 112 tisuća glasova. Dio stranaka koje su tada podržavale Kujundžića sada je podržao Škoru. Riječ je o grupaciji koja gaji snažnu antipatiju prema šefu HDZ-a Andreju Plenkoviću, čija je Grabar Kitarović kandidatkinja.

Hoće li desnica ipak prevladati unutarnje animozitete kako bi spriječila povratak 'crvenog Zoke' na vlast ili će odbojnost prema Plenkoviću biti presudna? Sudeći prema izjavi svojeglavog HDZ-ovca Steve Culeja, koji je u prvom krugu podržavao Škoru - desnica će ipak zbiti redove.

'Sve ću napraviti da Zoran Milanović ne dođe na vlast jer to bi bila katastrofa za mene. Podržati i Kolindu Grabar Kitarović? Sve znači sve. Andrej Plenković je rekao da se dite treba vratiti materi pa neka onda dobro pogleda na svu dječicu oko sebe', kazao je Culej u ponedjeljak.

Također, kada se raščlanjuje biračko tijelo Miroslava Škore, treba uzeti u obzir to da je predsjedničke izbore prije pet godina obilježila pojava Živog zida, odnosno njihova kandidata Ivana Vilibora Sinčića. Od tada pa do danas svi izbori koji su uslijedili iznjedrili su snažnu skupinu protusistemskih glasača koji su kontinuirano birali treću političku opciju, bez obzira radi li se o Živom zidu, Mostu ili Mislavu Kolakušiću. Riječ je o trendu u brojnim europskim državama, a u Poljskoj i Italiji, recimo, desni populisti nadmašili su stožernu stranku desnice. Čini se da od tog trenda ni Hrvatska nije imuna iako ovdje nije prevladao.

Teško je predvidjeti koliki je broj birača protusistemskih stranaka dao glas Škori, a ne npr. Kolakušiću, ali sigurno ih je bilo. U neformalnom razgovoru u nedjelju navečer visoki dužnosnik HDZ-a kazao nam je kako vjeruje da je velik broj glasova Škoro sigurno preoteo Mislavu Kolakušiću, glavnom predstavniku trećeg protusistemskog populizma u Hrvatskoj, nakon rasapa Živog zida i nakon što se Most diskreditirao.

Dakle iako su Škorini birači profilom naklonjeniji desnom kandidatu, Grabar Kitarović ne bi trebala uzeti zdravo za gotovo to da će dobiti njihov glas, već će se trebati dobro potruditi.