Europska pučka stranka ovaj se tjedan okupila u Splitu na studijskim danima, na svom posljednjem skupu uoči europskih izbora u lipnju iduće godine.

Predsjednik EPP-a Weber je na zajedničkoj konferenciji za medije s Plenkovićem i Metsolom rekao da će ta grupacija, trenutno najzastupljenija u Europskom parlamentu, predstaviti snažne prijedloge za budućnost kontinenta, temeljene na tri stupa. Prvi od njih je pitanje migracija.

„Moramo pronaći europski odgovor na migracije”, kazao je Bavarac, naglasivši da je Europa kontinent koji „želi pomoći onima koji to trebaju”, no i da je EPP „grupacija koja zagovara snažne granične kontrole te da država odlučuje tko dolazi”.

Drugi stup je svakodnevni život građana, u kontekstu izazova poput inflacije. EPP želi ekonomske uspjehe na temelju društvene pravednosti, rekao je Weber.

Treći stup je „da u Europi nema građana prvog i drugog reda”. U vrijeme pandemije EU je osigurala da svi Europljani imaju pristup cjepivima, a sad je vrijeme da se to postigne i na drugim područjima, zaključio je Weber, navodeći primjer zdravstva.

Čelnik EPP-a u svom je govoru pohvalio Hrvatsku, kazavši da je ona za EPP „zemlja pobjednik”, uspješna zemlja s jasnim proeuropskim pristupom.

Plenković je naglasio kako se „mora pronaći zajedničko rješenje za migrantsku krizu kako bi se zaustavile nezakonite migracije, no istovremeno primjenjivalo nacionalno i europsko zakonodavstvo te međunarodne norme”.

„Tako ćemo poštivati ljudska prava i dostojanstvo onih čiji su životi dovedeni u opasnost krijumčarskim lancima koji profitiraju od teške situacije drugih ljudi i to je glavna poruka koju ćemo zajednički promicati u narednim mjesecima”, rekao je premijer.

Plenković je govorio o postignućima njegove vlade, kazavši kako „nije dopustila socijalnu frakturu u društvu” te da je „održala socijalnu koheziju” jer je to jedan od njezinih glavnih principa – „kršćansko načelo solidarnosti”.

„Taj princip prakticiramo u svim našim politikama tijekom proteklih nekoliko godina”, rekao je.

Metsola je govorila o proširenju Europske unije, proglasivši to njenim „najsnažnijim geopolitičkim alatom” koji je „win-win” proces za obje strane. Naglasila je da EU mora držati vrata otvorena te da treba biti spreman započeti pregovore s Ukrajinom i Moldovom što je prije moguće.

I Maltežanka je hvalila Hrvatsku, kazavši kako je ona „stabilizirajuća snaga u Europskoj uniji i na zapadnom Balkanu” te da „može biti uzor drugima”. 

Zahvalila je Hrvatskoj što je ustupila svoju željezničku mrežu i luke za izvoz ukrajinskog žita, pritom naglasivši kako Ukrajina u svojoj borbi protiv ruskih napada brani i europske vrijednosti te da stoga Europa ne smije odustati od pomoći ratom pogođenoj zemlji.