Problemi s kojima muku muči Seizmološka služba su brojni, no zajednički nazivnik svima je nedostatak sredstava za rad i podcjenjivanje same profesije.

Državna seizmološka mreža sastoji se od sedam seizmografa, tj. uređaja koji bilježe podrhtavanje tla. Također, imamo 18 akcelerografa od kojih nekoliko nije u funkciji jer novca za popravak nema. Po broju seizmografa smo lošiji od, primjerice, Albanije.

Ovu lošu sliku malo je popravila donacija saveza NATO koji je poklonio Hrvatskoj pet suvremenih seizmografa. Jedan je ugrađen na Brijunima, a ostala četiri čekaju bolje dane. Naime, novca za njihovo postavljenje nema. Pritom je bitno napomenuti da se ne radi o milijunskom iznosu, već o stotinjak tisuća kuna za puštanje u rad jednog seizmografa. Bolja situacija je s dva seizmografa koja je Seizmološkoj službi poklonio Grad Zagreb i koja su u funkciji.

No to nije sve. Rebalansom proračuna, sredstva za Seizmološku službu smanjena su za više od dva puta, pojašnjava za tportal voditelj Seizmološke službe RH, mr. sc. Vlado Kuk. 'U katastrofalnoj smo situaciji. Već mjesec dana pokušavamo dogovoriti sastanak u Ministarstvu i nema odgovora.'

Kuk kaže da je već počela izrada karte akceleracije koju je Hrvatska do kraja godine nužna dostaviti Eurocodu 8, europskoj mreži protupotresnih parametara. No iako je izrada počela, sredstva za izradu karte nisu osigurana.

Glasnogovornik Ministarstva znanosti i školstva nije bio upoznat s tom problematikom, tako da odgovor i dalje čekamo.

Pitanje je treba li Hrvatskoj jači potres da bi se nešto promijenilo?