Kredit će podignuti ZET kod Kluba banaka PBZ, OTP banka Hrvatska, Zagrebačka banka i HBOR, kod svake po 134,25 milijuna kuna.

Sredstvima će se financirati izgradnja žičare, nabava i ugradnja opreme za žičaru, nadzor i projektantski nadzor projekta i ostalo (priključak vode i odvodnje, priključak struje, sanacija klizišta, opremanje objekata).

Ima li još kakavih skrivenih troškova poput rotora koji se gradi, je li u spomenutoj cijeni zemljište koje nije otkupljeno, zašto se govorilo da će se žičara finacirati novcem iz proračuna da bi se na kraju kreditno zadužilo, hoće li u konačnici cijena na kraju dosegnuti sto milijuna eura i treba li takva žičara gradu, čiji je najviši vrh na tek nešto više od tisuću metara, bila su ključna pitanja oporbe.

Podsjetimo, cijena radova na žičari, koje izvodi GIP Pionir prvotno je bila 300 milijuna kuna bez PDV-a, ali je prije tjedan dana zastupnik Renato Petek (Naprijed Hrvatska - Progresivni savez) izvijestio da su radovi prema dopisu kojeg je dobio od grada poskupjeli za dodatnih 125 milijuna kuna zbog 'povećanja cijena građevinskih radova, rasta cijena željeza, ali i zbog smanjenja konkurencije uslijed sloma većine građevinskih tvrtki'.

Također u dopisu je naveden, kazao je tada Petek, kako je oprema koja je planirana u studiji bila tehnički i tehnološki manje kvalitetna od iste koja je bila predmet javne nabave'.

Mirka Jozić, pročelnica za gradskog ureda za gospodarstvo, na današnjoj sjednici nije bila raspoložena govoriti o cijeni jer to, kako je rekla, nije tema točke koja je bila na dnevnom redu.

To je ražestilo Radu Borić (Nova ljevica) koja joj poručila da bi 'bilo najbolje da im ona kaže što bi trebli pitati'.

Tomislav Stojak (HNS) poručio je da žičaru ne treba graditi pod svaku cijenu te ustvrdio da smo, prema ovoj cijeni koja je trenutno aktualna, mogli imati žičaru do Bistre.

'Ako mi ne znamo koliko će ona koštati onda je ne treba graditi pod svaku cijenu. Ako nastavimo ovim tempom možda bi mogla doći i do Mađarske', kazao je Stojak.

Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!) također ne spori da nam žičara treba, ali smatra da je pravo pitanje kakva nam treba i imamo li novca za to.

'Stavlja nas se pred gotov čin. Krenulo se u radove, a žičara stalno poskupljuje. To je neprihvatljivo. Koliko je u proračunu od 2017. godine amandmanima HDZ-a stavljano u proračun za žičaru?", upitao je Tomašević.

Podsjetio je da je 2017. u proračunu bilo 50 milijuna kuna, 2018. godine150 milijuna, lani 29 milijuna kuna, a u proračunu za 2020. stavljeno je milijun kuna, što je sveukupno 230 milijuna.

'Ništa od toga nije realizirano, sve se rebalansiralo, proračun se napuhavao i sada se kreditno zadužujemo. To nećemo podržati', poručio je taj Tomašević.

Vladimir Ferdelji (nezavisni) rekao je da bi Grad trebao biti jamac firmi 'za koju znamo da ne može vratiti kredit'.

'Ovo se zove prikriveno financiranje. Grad će povećanjem subvencija ZET-u omogućiti vraćenje kredita. Od 2021. godine mi ćemo svake godine morati davati 50 milijuna kuna subvencija više za ZET kako bi mogao servisirati kredit', ustvrdio je Ferdelji koji smatra da se cijela priča oko žičare izvodi šlampavo.

Matej Mišić (SDP) kazao je da će žičara na kraju biti jedna od najskupljih u Europi te da će je otplaćivati generacije.

'Iz otplatnog plana je vidljivo da će se na 537 milijuna kuna kredita platiti 112,3 milijuna kuna kamata. Kažu da je to povoljno. Protiv žičare nismo, od početka upozoravamo, ali u situaciji kada je gotovo 250 milijuna kuna bilo ugrađivano u proračune prethodnih godina da bi se ta sredstva negdje drugdje, potrošila SDP neće podržati davanje kredita. Otplatu žičare ostavljamo budućim generacijama i to će biti minimalno 650 milijuna kuna', upozorio je.

'Najgore što bi čovjek poželio je da se sada zove Ljuba Romčević – Žgela (direktorica ZET-a op.a.)', kazao je Stanko Kordić (GLAS) dodavši da ga ne bi začudilo da cijena dosegne na kraju sto milijuna eura.

'Novaca nema, svi ti veliki projekti kao pročistač, Arena i žičara ubijaju grad i ostavljaju ga bez perspektive', poručio je.

Izgradnja nove žičare započela je 25. siječnja ove godine, a u pogonu bi trebala biti u svibnju iduće.

Nova žičara Sljeme bit će duga pet kilometar, imat će 84 kabine s po deset sjedećih mjesta. U jednom satu će se moći prevesti 1.500 putnika, a vožnja će do gornje postaje trebala bi trajati 16 minuta, brzinom od 6 m/s.

Trasa nove žičare bit će osvijetljena rasvjetom, pokrivena video nadzorom i audio sustavom, dok će kabine biti opremljene grijanim sjedalima, rasvjetom, bežičnim internetom (Wi-Fi) i pripremom instalacija za video nadzor.

Zgrada Donje postaje bit će opremljena podzemnim garažama na dvije etaže, s više od 200 parkirališnih mjesta.