Rasprostranjenost evidentiranih 39 površina pod ambrozijom ucrtana je na 'Karti ambrozije u Osijeku' na kojoj se vidi da čitava polja, raspoređena u kategorije veličine manje ili veće od 100, te veće od 1000 četvornih metara, rastu u blizini središta grada s tisućama oboljelih alergičara. U blizini gradskog središta zabilježena je većina tih točaka, ali površinom su veće prigradske površine.

Zato osječko komunalno poduzeće Unikom već godinama zbog ambrozije mora kositi dodatnih 20 hektara zelenih površina, izvan zelenih površina koje redovno održavaju. Od glasnogovornice Unikoma Tatjane Elez saznajemo da su to mahom zakorovoljena zemljišta uz ceste i javne zgrade poput dvorana, raskrižja i trgovačkih centara, veličine od nekoliko stotina četvornih metara do četiri hektara.

'Velike površine kosili smo s dva malčera, a male sa 14 trimera', objašnjava Elez.

Lanjski izvještaj o radu Unikoma navodi jednake podatke, što dokazuje koliko je kompleksan posao suzbijanja ove biljke.

Na državnim zemljištima pod Upravom šuma Osijek ambrozija također naveliko zagađuje. Ana Juričić Musa, voditeljica protokola Hrvatskih šuma, kaže da je raširenost podjednaka kao i lani. Oko centralnog rasadnika i gospodarskih objekata ambrozija dolazi na ukupno 4,5 hektara, a u cijeloj šumariji na pet puta većem području.

'Na našem području i ove godine planirano je i realizirano tanjuranje šumskih prosjeka na površini od 20 hektara, održavanje protupožarnih prosjeka i šumskih putova te bankina u površini od 359,7 hektara. Ostale površine uz ceste, ograde i slično ne iskazujemo, jer je tu ambrozije bilo veoma malo, a tarupirane su prvenstveno zbog sasvim drugih korova i grmlja, primjerice zlatošipke', kaže Juričić Musa. Ipak, ne može ocjeniti koliki trošak ambrozija Hrvatskim šumama stvara obzirom da se obračunava u okviru troškova proizvodnje.

Glavobolju ova biljka uzrokuje i željezničarima. Na osječkom i okolnom području čistili su na 75 hektara. Oko desetina zakorovljenog zemljišta je na kolodvorima i stajalištima, a ostalo duž pruga.

Prema podacima Mihaele Tomurad Sušac, glasnogovornice HŽ-a, uz pruge u cijeloj Hrvatskoj nalazi se oko 2.500 hektara pružnog pojasa. 'Navedena površina tretira se kemijskim sredstvima, herbicidima, kemijskim vlakom te leđnim motornim prskalicama, od početka vegetacijske sezone u travnju do kraja u rujnu. Ovisno o raspoloživoj radnoj snazi, tijekom cijele godine radnici HŽ Infrastrukture odstranjuju korov mehanički, strojno i ručno pomoću leđnih motornih čistača', izvijestila je Tomurad Sušac.

Na karti se još nalaze značajne površine kojima upravljaju Hrvatske ceste i Hrvatske vode. Gradnjom južnog traka južne obilaznice oko Osijeka strojevi tvrtke Osijek Koteks napravili su nekoliko kilometara dugo i oko pet metara široko polje s iskopima zemlje na kojima se izvanredno primila ambrozija, pružajući svoj pojas uokolo duž grada. Investitor su Hrvatske ceste, ali ova tvrtka nije odgovorila na pitanja o tome kako suzbija ambroziju.

Odgovor nisu dali ni u Hrvatskim vodama duž čijih nasipa uz rijeku Dravu su također zabilježeni nizovi i pojasevi grmova ambrozije u ljetnim mjesecima, konkretno u procesu cvatnje dok su biljke otpuštale zrnca peludi u zrak.

HŽ i HŠ te svi drugi vlasnici i upravitelji zemljišta ovaj posao moraju obavljati, jer je Ministarstvo poljoprivrede donijelo Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije. 'Vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta (vrtova, oranica, livada itd), šuma i lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenici upravljanja parkovima i ostalim javnim zelenim površinama dužni su provoditi mjere uklanjanja ambrozije', piše ministarstvo u naredbi.

Grad Osijek unatrag 10 godina provodi program suzbijanja ambrozije u okviru kojeg različite udruge organiziraju predavanja i kampanje za osvještavanje javnosti o ambroziji kao javnozdravstvenom i gospodarskom problemu.

Udruga za borbu protiv alergijskih bolesti i Medicinska škola organiziraju stručna predavanja i dijeli promidžbene letke, Udruga 'Tuljan' građane okuplja na akcijama košnje ambrozije, Zavod za javno zdravstvo mjeri razinu peludi u zraku, a Grad Osijek za taj program ove godine izdvaja 80.000 kuna. Ipak sve te aktivnosti nisu dovoljne za pobjedu u borbi protiv ambrozije.

Kao posljedicu zabilježene su visoke razine koncentracije peludi u zraku. U kolovozu 2010. godina Zavod za javno zdravstvo (ZJZZ) izmjerio je 1.610 zrnaca po prostornom metru, a lani 1.132 zrnca. Već 30 zrnaca po prostornom metru kod alergičara uzrokuje alergijske reakcije, a Osijek tradicionalno u kolovozu i rujnu mjeri i do 50 puta više koncentracije.

Ove godine ZZJZ u najizraženijem razdoblju mjerio je oko 300 zrnaca po četvornom metru, što je najvjerojatnije posljedica jakih suša koje su ove godine pogodile Slavoniju. Alergološka služba Kliničko-bolničkog centra u Osijeku liječi oko 6.500 tisuća alergičara, od kojih je 40 posto alergično na ambroziju