Demograf Marin Strmota komentirao je za Dnevnik N1 prve rezultate Popisa stanovništva 2021, prema kojima je u Hrvatskoj 400 tisuća ljudi manje nego što je bilo 2011.
Očekivali su, kaže, i lošiju brojku. “Kad pratite prirodno kretanje, pad od 150 tisuća ljudi, plus 250 tisuća iseljenih, to je brojka koja je na neki način sada prikazana. Nismo se čudili, svaki dan živimo demografiju”, rekao je za N1.
Prije četiri godine podnio je ostavku na mjesto državnog tajnika za demografsku obnovu. Takav scenarij je, kaže, i predvidio.
vezane vijesti
-
![Hrvatska više nema četiri grada s više od sto tisuća stanovnika. Ostala su samo tri. Pogledajte koje su još promjene u top deset urbanih središta]()
Hrvatska više nema četiri grada s više od sto tisuća stanovnika. Ostala su samo tri. Pogledajte koje su još promjene u top deset urbanih središta
-
![‘Znate li u kojem dijelu Hrvatske je najgore? Ondje je strašno, ogromne mase mladih odlaze‘]()
‘Znate li u kojem dijelu Hrvatske je najgore? Ondje je strašno, ogromne mase mladih odlaze‘
-
![Sve županije su u minusu: Četiri grada izgubila su više od 15 posto stanovnika. Samo ovaj grad na sjeveru Hrvatske raste]()
Sve županije su u minusu: Četiri grada izgubila su više od 15 posto stanovnika. Samo ovaj grad na sjeveru Hrvatske raste
“Kada vidite da na dnevnoj razini gubite 150 ljudi ako ne i više, vidite stanje na terenu, naravno da je to bilo jasno. Ali nije samo meni bilo jasno, jasno je cijeloj demografskoj struci, ali i malom čovjeku koji živi u Slavoniji ili unutrašnosti Hrvatske”, kazao je Strmota.
Za Slavoniju kaže kako ima povijesno nasljeđe odumiranja. “Kroz cijelo 20. stoljeće imali smo forsiranu industrijalizaciju, deruralizaciju, nismo imali viziju razvoja poljoprivrede. Osim iseljavanja, ljudi nemaju perspektivu na tržištu rada, nemaju djecu ili žive u skromnijem doma… Nije to samo krivica ove Vlade, desetljećima kasnimo s konkretnim mjerama – vizijom i strategijom razvoja RH, a onda i cijelog društva”, istaknuo je.
“Nije problem donijeti mjere, problem je ustrajati”
“Nema jedne mjere za nešto što propada desetljećima. Najčešće se bacimo financijskim poticajima, recimo poticaji za obitelj, to je omalovažavajuće za mlade obitelji. Treba stvoriti perspektivu mladom čovjeku – to nije poticaj, to je stvaranje uvjeta za stvaranje obitelji. Cijeli je to set mjera, a Hrvatska još ni službeno nema populacijsku politiku”, rekao je. Mjere, kaže, nije problem donijeti – problem je ustrajati i ne ih mijenjati svake dvije godine.
“Uvijek se loptalo s pričom oko demografskog rasta”, dodao je.
U usporedbi sa Slovenijom, navodi kako Hrvatska ima dosta problema, prije svega krivo upravljanje resursima.
“Nakon rata nismo imali viziju naše ekonomije – hoćemo li se baviti šumama, turizmom… To je kao da vodite malo poduzeće. Hrvatska je mala država s malim brojem stanovnika kao i Slovenija, mogli bismo s malo resursa napraviti puno toga. Loši smo vladari našeg područja, naše ekonomije. Zamislite da imate poduzeće koje redovito gubi zaposlenike, nešto ne štima, menadžeri loše upravljaju resursima. Hrvatska ima dosta problema', zaključio je demograf Marin Strmota.
