Do idućeg tjedna radi se na tome tko će biti nositelj, resor ili će se osnovati posebna pravna osoba, koji će biti rokovi, izvori financiranja, najavio je ministar državne imovine Mario Banožić koji je idući korak Zakona o obnovi Grada Zagreba nakon razornog potresa. Zašto se sanacija porušenog grada čeka gotovo četiri mjeseca, ali i hoće li potpora iz Europskog fonda za solidarnost biti dovoljna za obnovu u Otvorenom HRT-a odgovarali su Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, Anka Mrak Taritaš, predsjednica GLAS-a, Tomislav Tomašević iz Zagreb je naš te Nina Dražina Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva
'Javna rasprava o zakonu je završila. Imamo 389 komentara i prijedloga na zakon. Svi su apsorbirani tako da oni koji imaju pozitivne učinke na propis su obuhvaćeni. Bit će na jednoj od sljedećih sjednica Vlade i Sabora. Do idućeg tjedna radi se na tome tko će biti nositelj, resor ili će se osnivati posebna pravna osoba, koji će biti rokovi, izvori financiranja', rekao je ministar državne imovine Mario Banožić u Otvorenom HRT-a u kojem se govorilo o Zakonu o obnovi Grada Zagreba.
Banožić je rekao kako su izvori financiranja Europski fond solidarnosti jednim dijelom te da je ukupna šteta procijenjena na 11,6 milijardi eura odnosno 86 milijardi kuna.
vezane vijesti
Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša je rekla kako su se orijentirali na cjelovitost obnove jer misle da ne treba biti parcijalna, ali i na definiranje izvora financiranja kako bi znali što ih očekuje
'Puno toga će biti jasnije idući tjedan kad dobijemo konačni zakon jer ne znamo što je od primjedbi prihvaćeno', rekla je Jozić.
Anka Mrak-Taritaš rekla je da je oporba sudjelovala u javnoj raspravi te istaknula važnost smisla zakona.
'Zakon koji je bio u javnoj raspravi bio je poluproizvod. Ni grad Zagreb koji je tu trebao biti partner nije bio zadovoljan i davao je primjedbe. Zakon treba odgovoriti na nekoliko ključnih stvari. Čula sam premijera da će zakon ići u dva čitanja i to cijenimo i to je dobro jer će saborski zastupnici moći artikulirati svoje primjedbe', smatra Mrak Taritaš.
Rekla je da se mora znati tko upravlja cijelim procesom, a zalaže se i da obnova bude cjelovita. Smatra da nositelj svega mora biti država.
'Zagreb je glavni grad, daje sliku Hrvatske, no ništa se ne može bez grada koji mora biti partner', rekla je.
Tomislav Tomašević podsjetio kako su skupljali potpise građana da Sabor ostane raditi umjesto da ide na ljetnu stanku. Željno očekuje prvu verziju zakona.
'Mislimo da bi trebalo osnovati Zavod za obnovu Zagreba i okolice od strane države i grada te da struka vodi obnovu. Treba dati politički okvir, a da struka vodi obnovu. Treba biti jasan financijski okvir za privatne objekte', smatra Tomašević.
Banožić je dodao kako treba razmotriti i retroaktivno financiranje jer su već neki krenuli s obnovom.
'Građani koji su teže stradali u potresu, govorimo oko 5000 objekata koji imaju oznaku žutu ili narančastu oznaku te 1300 crvenih odnosno teška oštećenja. To izgleda 75% zelenih, 20% žutih i narančastih te 5% crvenih. Za tih 5% Vlada je donijela odluku kojom sufinancira najamninu ljudima i nisu ostavljeni sami, rekao je Banožić.
U Cvjetnom naselju je još oko 390 osoba.
'Dodijelili smo 20 gradskih stanova građanima. Gradonačelnik Milan Bandić pozvao sve one koji su u Cvjetnom naselju, a nemaju drugo riješenje iskombinirat ćemo neki smještaj do 1. rujna kada bi se studenti trebali vratiti u domove', rekla je Jozić.
'Državnih stanova ima još tridesetak i njih čuvamo za socijalne slučajeve', objasnio je Banožić.
Nina Dražin Lovrec rekla je da se Hrvatska komora inženjera građevinarstva isti dan uključila u pregled uporabljivosti građevina. Dodala je kako je u tri mjeseca pregledana uporabljivost više od 25 tisuća zgrada.
'Naših je bilo 500 inženjera, a bilo je i inženjeri arhitekture kao i oni koji nisu članovi komore', rekla je Dražin Lovrec te dodala kako su predložili četiri razine obnove.
