Zagrebački dio Slobodne Dalmacije tradicionalno je bio jedan od najjačih segmenata ovog dnevnika još od konca osamdesetih i početka devedesetih, kada je kroz njega prodefilirao ogroman broj vrhunskih novinara koji i danas djeluju na medijskom tržištu. Među zaposlenicima koji bi mogli ostati bez posla također je velik broj nagrađivanih novinara, koji upozoravaju da je ovo još jedan korak u ubijanju novinarske profesije u Hrvatskoj i marginaliziranju splitskih novina.

Sretnicima koji će zadržati svoje radno mjesto ponuđeno je zaposlenje u nekoj od tvrtki iz sustava Europapress holdinga iz koje bi nastavili raditi za Slobodnu Dalmaciju, a po neslužbenim informacijama to bi trebao biti upravo Jutarnji list. Preostalima će biti ponuđeni sporazumni raskidi ugovora uz otpremnine.

Od novinara kojima je priopćena odluka doznajemo da se očekuje njena provedba u roku od dva mjeseca i da je ponuda Uprave bila po principu 'uzmi ili ostavi'. U samoj Slobodnoj Dalmaciji, pak, tvrde drugačije: najavljuju da će najprije pokušati postići dogovor s novinarima koji bi trebali otići, a ukoliko se to dogodi, dopisništvo bi nastavilo funkcionirati. U suprotnom, 'pronaći će se model' po kojemu će se zadržati dio novinara - zaposlit će ih se u nekoj od EPH-ovih tvrtki ili će Slobodna Dalmacija osnovati vlastitu. U svakom slučaju, nastoji se smanjiti mjesečni trošak od 300 tisuća kuna za funkcioniranje zagrebačkog dijela Slobodne.

Sinidkati koji djeluju u splitskim novinama najavili su reakciju nakon što Uprava službeno objavi svoje namjere.