Slovenci godišnje na grobovima svojih najmilijih pripale 16 milijuna svijeća i lampaša, što je osam po glavi stanovnika, u čemu su ispred njih po službenoj statistici samo Hrvati i Poljaci, no otpadne svijeće velik su ekološki problem o kojemu se uvijek mnogo govori, osobito pred blagdan Svih svetih
U danima oko Svih svetih na grobljima se nađe oko 1200 tona otpadnih svijeća, a problem s kojim se susreću oni koji se bave njihovom preradom je velik iako je Slovenija jedina država u Europi koja područja zbrinjavanja otpadnog voska jedina ima regulirano državnom uredbom, navodi Slovenska tiskovna agencija STA.
Akumulacija velike količine otpadnih svijeća s grobova država sada namjerava riješiti posebnim interventnim zakonom kojim će se za odvoz otpadne ambalaže namijeniti 3,6 milijuna eura.
Državna revizija pokazala je lani da Slovenija na području zbrinjavanja i recikliranja otpadnih svijeća nije uspješna niti provodi mjere za smanjivanje njihove upotrebe, što bi bilo korisno s ekološkom i ekonomskog aspekta.
Sve više Slovenaca kupuje elektronske svijeće, ali je kod njih problematična reciklaža otpadne plastike, više su i ekološke takse, a tu je i problem baterija iz elektronskih svijeća koje također treba zbrinuti.
Direktor svjećarskog poduzeća Pax Janez Stele kaže da je za neučinkovito zbrinjavanje i recikliranje otpada s grobalja odgovorna i država, te da odgovarajuća državna agencija za okoliš još nije riješila molbe više poduzetnika koji su se prijavili za koncesiju prerade otpadnih svijeća.
Njegovo poduzeće jedno je od samo pet koji su proizvodnjom svijeća lani premašili tri milijuna eura prihoda, a kaže da su sve popularnije svijeće na tekući vosak, koje su ekološki prikladnije i ekonomski isplativije jer se svijeća može upotrijebiti više puta, s time da se mijenja samo kartuša s tekućim voskom.
'Tekući vosak kao gorivo u svijećama mnogo je ekonomičniji od parafina, a i ljepše gori duže vremena i bez obzira na vremenske uvjete jer zbog svojih svojstava ne trpi zbog oscilacija temperature', kazao je Stele.