Ljubljani je poručila da o svemu možemo pričati vezano uz problem Ljubljanske banke, ali stav Hrvatske je da to nema nikakve veze s ratifikacijom pristupnog ugovora s našom zemljom u slovenskom parlamentu.

Tijekom prošloga tjedna slovenski ministar Karl Erjavec je napao hrvatsku ministricu izjavivši 'da Hrvatska stalno mijenja mišljenje kada je u pitanju problem Ljubljanske banke', a nakon što mu je Pusić odgovorila da ne razumije što Slovenci žele, javilo se i slovensko veleposlanstvo u Zagrebu i priopćilo da žele da hrvatska Vlada ukine ovlasti hrvatskim bankama koje im je dala za tužbu protiv Ljubljanske banke.

Ministrica Pusić objašnjava da su se začkoljice o državnim jamstvima hrvatskim bankama Slovenci sjetili tek ovoga proljeća, a o tome prije nikad nisu rekli ni riječi. 'Možemo još jednom pokušati riješiti problem u Baselu pred Sudom za međunarodna poravnanja, možemo razgovarati o bilo kakvom načinu rješavanja problema, ali naš stav je da problem Ljubljanske banke nema veze s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu', kazala nam je Pusić.

Osim problema sa službenom Ljubljanom vruće je i na hrvatskom jugu. Tamo se protivnici ratifikacije sporazuma Tuđman - Izetbegović, koji rješava problem razgraničenja između Hrvatske i BiH, množe na obje strane granice. Iz Pomorskog društva BiH pročuju da je Hrvatska izvršila pomorsku agresiju na BiH, a s naše strane granice umirovljeni diplomat Davorin Rudolf kaže da je zbog neiskusnih pregovarača Hrvatska promašila granicu s BiH.

Ministrica Vesna Pusić kaže da oko granice s BiH i Pelješkog mosta ima puno politiziranja. 'Problem postoji i mi ga želimo i hoćemo riješiti i tu neće biti ponašanja 'brigo moja, prijeđi na drugoga'', poručuje hrvatska ministrica vanjskih poslova .

Povezivanje je u proceduri, radi se na predstudiji izvedivosti i tu se mora uzeti u obzir cijeli niz elemenata od Schengenske granice, citosanitarnih pa do financijskih pitanja. 'Pristup BiH otvorenom moru nije u pitanju jer je zagarantiran konvencijama o pravu mora koje je Hrvatska potpisala jer je to zagarantirano', kazala je Pusić.

Pusić se osvrnula i na izjave predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da ta zemlja neće žuriti u EU. Ona je mišljenja da je svim zemljama zapadnog Balkana mjesto u Europskoj uniji i da su o tome otvoreno govorili i Nikolić i ministar vanjskih poslova Ivan Mrkić. 'Ne znam da li je riječ o taktičkom potezu ili promjeni stava, ali smatram da Srbija mora ići prema članstvu. To ni ne smatram ulaskom jer se te zemlje zapadnog Balkana nalaze okružene članicama, već konsolidacijom EU', kazala nam je Pusić.

Ministrica se osvrnula i na boravak u New Yorku gdje je imala brojne bilateralne susrete na marginama Opće skupštine UN-a. Osim susreta s ruskim i srpskim kolegama Segejem Lavrovim i Ivanom Mrkićem o kojima smo već pisali Pusić je izdvojila susrete sa azerbajdžanskim ministrom vanjskih poslova Elmarom Mammadyarovim i čileanskim kolegom Alfredom Morenom Charmeom
S azerbajdžanskim kolegom razgovarala je o mogućnostima gospodarske suradnje i investiranja u Hrvatsku, posebno u energetske projekte. S Čileom se, kaže, pojavila ideja o mogućem formiranju strateškog partnerstva jer u toj zemlju živi ugledna hrvatska zajednica, a dosta ulažu u naše gospodarstvo.

Razgovarala je i s povjerenicom za žene Michelle Bachelet kojoj je Hrvatska ponudila pomoć kroz program kojim zemlje svoja znanja i mogućnosti stavljaju na raspolaganje postkonfliktnim i razorenim društvima te onda same zemlje koje trebaju pomoć odabiru ono što im treba.