Osim što će Ljubljana sudbinu poglavlja o tržišnom natjecanju povezati s Ljubljanskom bankom, Balažic je najavio da je zabrana djelovanja rada te banke u Hrvatskoj zbog devizne štednje hrvatskih građana za službenu Ljubljanu "upitna" i s aspekta poglavlja o slobodnom kretanju kapitala.

"Dok ne bude riješen prijepor negdašnje Ljubljanske banke (LB) i njezinih štediša u Hrvatskoj, Slovenija neće pristati na zatvaranje poglavlja o tržišnom natjecanju u pregovorima Hrvatske i Europske unije", rekao je Balažic u razgovoru za poslovni dnevnik "Finance" od četvrtka.

Pitanja tražbina LB-a prema hrvatskim poduzećima i zahtjeva hrvatskih šrediša prema LB-u treba riješiti do kraja pristupnih pregovora. To je jedini način koji može privoljeti Sloveniju da se zatvori poglavlje o tržišnom natjecanju", rekao je Balažic.

U razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA Balažic je pak dodao da je hrvatsko stajalište o djelovanju Ljubljanske banke u Hrvatskoj upitno i glede pregovaračkog poglavlja o slobodi kretanja kapitala.

"Ljubljanska banka nema pristup hrvatskom bankovnom tržištu. To je u suprotnosti s pravilima EU-a o slobodi kretanja kapitala, a može se povezati i s pravilima konkurencije", rekao je Balažic.

Hrvatska u pregovorima s EU-om još nije otvorila pregovaračko poglavlje o tržišnom natjecanju, a poglavlje o slobodi kretanja kapitala čeka na zatvaranje.

Slovensko ministarstvo financija u srijedu je ponovilo da slovenska vlada pitanje obveza Ljubljanske banke prema štedišama izvan Slovenije iz vremena bivše Jugoslavije i dalje smatra "sukcesijskim pitanjem" svih nasljednica SFRJ. Dodalo je da pregovorima u okviru baselske Banke za međunarodna poravnanja (BIS) i u skladu sa Sporazumom o sukcesiji iz 2002. treba riješiti pitanje jamstava za staru deviznu štednju negdašnje Narodne banke Jugoslavije.