Slovenija je 2018. tužila Hrvatsku tvrdeći da neprovođenjem arbitražne odluke krši pravo EU, no sud u Luxembourgu proglasio se nenadležnim i naložio službenoj Ljubljani, kao stranci koja nije uspjela u postupku, da snosi troškove.

Hrvatska je zatražila isplatu od Slovenije te nekoliko puta podsjećala na njihovu obvezu i požurivala, ali bez rezultata i odgovora sa slovenske strane, doznaje Večernji list. Iz Slovenije nam službeno nisu željeli komentirati zašto dosad nisu isplatili i kada će poslušati nalog Suda. Usto je sud EU, kao i Europska komisija, pozvala obje države da spor riješe bilateralno, u duhu suradnje: dva puta su države bile nadomak rješenju, jednom o granici, drugi put o režimu oko nje, no u oba slučaja se u zadnji tren, tik pred realizaciju dogovorenog, slovenska strana naglo povukla.

Tehnička vlada tada odlazećeg slovenskog premijera Mire Cerara u srpnju 2018. podnijela je tužbu Sudu EU jer je smatrala da Hrvatska neprovođenjem arbitražne odluke, koju ne priznaje zbog inkriminiranog postupka, krši pravo EU.

Europska komisija pokrenula je redovnu proceduru, koju primjenjuje kad od jedne države članice dobije zahtjev da protiv druge države pokrene postupak zbog navodnog kršenja europskog prava, i razmotrila slovenski zahtjev te odlučila da nema osnove i da ga neće podržati, što nikada nije dobar signal za tužiteljicu, no unatoč tomu, Slovenija je inzistirala i sama podnijela tužbu na Sudu EU koji tumači i štiti pravo EU.

Hrvatsku je pred sudom, kao agentica, zastupala Gordana Vidović Mesarek, uz asistenciju Jemime Stratford iz odvjetničke firme Brick Court, a Sloveniju Maja Menard, dok je asistenciju pružao francuski pravni stručnjak Jean-Marc Thouvenin.

Slovenija je tvrdila da je Hrvatska neprimjenom arbitražne odluke o granici, koju ne priznaje zbog inkriminiranog postupka, povrijedila obaveze koje ima po pravu EU - promicanje mira i suradnje, načelo vladavine prava, odredbe o ribarenju - te da onemogućuje Sloveniju u izvršavanju obveza čuvanja granice. Hladan tuš za Sloveniju je stigao prvo kad je neovisni sudac Priit Pikamäe iznio svoje neobvezujuće mišljenje te ustvrdio da Sud nije nadležan jer je spor međunarodnog karaktera te da granica dviju država nije definirana, a potom i odluka suda od 31. siječnja 2020. u kojoj se Sud proglašava nenadležnim.

Kako je Hrvatska zatražila isplatu troškova, sud je - po svojim uredbama koje kažu da troškove snosi strana koja je izgubila spor - to naložio Sloveniji. Tih 150 tisuća eura, zatraženih i odobrenih od Suda, jer postoje jasna pravila što se može zaračunati kao trošak, Slovenija do sada nije uplatila, piše novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković.