Ove se godine navršava 130 godina od nastanka esperanta. Zbog svoje humane ideje, kulturne neutralnosti te lakoće kojom se usvaja predstavlja veliku priliku za ukidanje dominacije triju velikih svjetskih jezika, engleskog, francuskog i njemačkog, radnih jezika Europske komisije koji se najčešće koriste u raspravama u Europskom parlamentu, ocjenjuju slovenski esperantisti, a prenose slovenski mediji.

Inicijativu da se esperanto u EU-u počne intenzivnije učiti kako bi postao temeljni način komunikacije u europskim institucijama, ali i 'lingua franca' odnosno neutralni jezik sporazumijevanja među europskim građanima različitog materinskog jezika, slovenska esperantska društva pokrenula su prošli tjedan.

Službeno će ga predstaviti široj europskoj javnosti na kongresu Europske esperanto federacije koja se 4. lipnja održava u Njemačkoj, piše ljubljansko 'Delo'.

Zamisli o uvođenju esperanta kao radnog jezika EU-a javljale su se i ranije, a intenzivirane su nakon Brexita, unatoč tomu što će engleski i nakon izlaska Velike Britanije iz integracije ostati jedan od službenih jezika EU-a s obzirom na to da je službeni jezik u Republici Irskoj i na Malti.

Slovenski esperantisti: 'Ne bi bilo dobro da se 'kolonijalistička' dominacija nekih jezika u EU nastavi nakon Brexita'

Ne bi bilo dobro da se 'kolonijalistička' dominacija nekih jezika u EU-u nastavi te da nakon Brexita prevlast engleskog u europskim ustanovama preuzme francuski jezik, smatraju slovenski esperantisti.

'To bi značilo nastavak nacionalizama i potencijalni raspad EU-a, sa svim strašnim posljedicama', smatra predsjednik mariborskog esperanto društva Janez Zadravec.

Iako većina Slovenaca tijekom obrazovanja od stranih jezika najčešće uči engleski, a potom njemački i francuski, esperanto pokret u Sloveniji relativno je snažan, esperantska društva okupljaju stotinjak aktivnih članova, a esperanto govori više od 500 govornika.

Esperanto popularnost stekao u nekadašnjoj SFRJ čiju je ideju širio predsjednik Josip Broz Tito

Prvi tečaj esperanta u Sloveniji je održan 1907. godine, a dodatnu popularnost je stekao dok je Slovenija bila dio SFRJ-a.

Njezin predsjednik Josip Broz Tito širio je ideju 'jedinstvenoga svjetskog jezika' u vrijeme kad je bio jedan od vođa nesvrstanog pokreta u koji se se uključivale i nekadašnje kolonije svjetskih sila, podsjećaju slovenski mediji.

Iako su službeni jezici svih članica EU-a i službeni jezici Europske zajednice, vrlo je čest slučaj da se za konkuriranje za radna mjesta u ustanovama EU-a traži savršeno ili bar profesionalno znanje engleskog, za što je potrebno najmanje 15.000 sati učenja.

Za usporedu - esperanto bi svaki Europljanin mogao savršeno naučiti uz vrlo malo napora u roku od tri godine, uz dva ili tri sata učenja dnevno, argumenti su slovenskih esperantista koji se zalažu da se taj umjetni jezik proglasi radnim jezikom EU-a.