u susjedstvu

Slovenski parlament radi do svibnja, počela neformalna predizborna kampanja

22.11.2017 u 12:16

Bionic
Reading

Iako je do redovnih izbora u Sloveniji još najmanje šest mjeseci, aktivnost političkih stranaka i ritam rada parlamenta pokazuju da je neformalna predizborna kampanja već počela i da će vladajuća koalicija, u kojoj također postoje neslaganja, s mukom završiti svoj mandat, ocjene su koje u srijedu iznose slovenski mediji i analitičari

Predsjednik slovenskog parlamenta Milan Brglez potvrdio je ovih dana da zasjedanje parlamenta u svibnju iduće godine nije predviđeno, što znači da se tada računa na početak službene kampanje pred parlamentarne izbore koji bi se mogli održati u prvom tjednu lipnja ili sredinom srpnja, piše u srijedu ljubljansko 'Delo'.

U siječnju će parlament održati održati raspravu o prijedlogu da se protiv premijera Mire Cerara podigne ustavna tužba. Iako osuđena na neuspjeh, ta inicijativa oporbenog prvaka i bivšeg premijera Janeza Janše govori da stanje u premijerovoj trostranačkoj koaliciji nije idilično, navode mediji.

Novi pokušaj rušenja vlade, protiv koje je u zadnje tri godine uložio više od deset interpelacija, Janša je najavio nakon Cerarova 'nezakonitog' prijedloga da se sirijskom izbjeglici, kojem je odbijen zahtjev za azil, odobri produženi boravak iz humanitarnih razloga. Tome se je na sjednici vlade suprotstavilo više ministara, među ostalima i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, predsjednik stranke umirovljenika DESUS i glavni premijerov koalicijski partner.

Iako je kasnije demantirao da je na sjednici najavio raspad vlade prije kraja njenog mandata ako premijer na prijedlogu bude inzistirao, Erjavec je novinarima priznao da je inzistirao na deportaciji Hamada Shamieha u Hrvatsku jer će migracijsko pitanje i odnosi s Hrvatskom, koja ne priznaje arbitražu, biti među temama interesantnim za birače u sljedećoj godini.

  • +8
Andrej Plenković i Miro Cerar Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX

Premda Slovenija ove godine očekuje rast BDP-a od preko 4 posto te daljnje smanjivanje nezaposlenosti, Cerar teško može očekivati uspjeh koji je zabilježio 2013., kada je kao novo lice u politici, s novoosnovanom strankom osvojio više od trećine mjesta u parlamentu.

Za relativnu većinu u novom sazivu borit će se oporbenjak Janša i predsjednik Socijalnih demokrata (SD) Dejan Židan, čiji su izgledi zadnjih mjeseci, sudeći prema anketama, izjednačeni, pa je jedino relevantno pitanje tko će novu vladu pokušati sastaviti i hoće li to biti lijeva ili desna vlada, jer su velike koalicije u postojećoj konstelaciji snaga u Sloveniji isključene.

Socijaldemokrati su dio sadašnje Cerarove kolicije, ali se od vlade pomalo distanciraju. Snaga Cerarove Stranke modernog centra (SMC) je u padu pa bi, prema sadašnjim anketama, u novom parlamentu od 90 zastupničkih mjesta dobila samo 10 do 12. Još slabije bi prošla stranka DESUS Karla Erjavca, druga najjača stranka u sadašnjoj koaliciji, koja bi osvojila 5 do 7 mandata.

  • +2
Miro Cerar Izvor: Reuters / Autor: MURAD SEZER

Poslovni list 'Finance' ocjenjuje da Cerarova vlada nije ispunila nade i očekivanja onih koji su Ceraru 2013., u vrijeme kada je Sloveniji zbog pada međunarodnog financijskog rejtinga prijetio bankrot, dali svoj glas.

Prema ocjenama liberalnih krugova, on u vrijeme obnovljenog gospodarskog rasta nije uspio provesti potrebne reforme te uspostaviti poslovno i pravno okruženje za privlačenje stranih investitora, a oslonio se na zaposlene u državnom sektoru kao svoju glasačku bazu. Kako navodi list Finance, broj zaposlenih u državnim poduzećima, agencijama i upravi u zadnje je dvije godine povećan za 8.300. Javni sektor gospodarstva sada već broji skoro 166 tisuća zaposlenih, sa plaćama koje su u prosjeku za 400 eura više od onih u privatnom sektoru.

Mjesečni izdaci za plaće javnih službenika povećali su se ove godine za  dodatnih 30 milijuna eura o to je cijena koju svi plaćamo, a Cerar im je dao dobar razlog  da na idućim izborima opet glasuju za njega, navode Finance, koje premijeru zamjeraju i zato što nije smanjio porez na dodanu vrijednost sa 22 na 20 posto, koliko je iznosio prije krize.