'Za sada nema otkazivanja rezervacija, ali to ne možemo isključiti', kazala je u razgovoru za ljubljanski dnevni list 'Dnevnik' direktorica lokalne turističke zajednice Patricija Gržinič.

'Gosti  kod nas dolaze jer važimo za destinaciju koja je sigurna, a žica to mijenja pa se brzo mogu preusmjeriti drugamo', kazala je, dodavši da je ogorčena odlukom vlade koja se obrazlaže mogućim dolaskom ilegalnih miigranata u te krajeve, što joj se ne čini vjerojatnim.

'Ne vjerujem da bi Hrvati dopustili da se migrantska ruta preusmjeri na Istru koja je ključna za njihov turizam i  zato smatram da je žičana ograda na Dragonji nepotrebna', kazale je Gržinič.

Po njenim riječima, za sada nema otkazivanja rezervacija u portoroškim hotelima, ali je već bilo telefonskih  poziva u kojima su se potencijalni gosti raspitivali je li točno da su u hotelima smještene izbjeglice, što nije istina, ali šteti turističkom imidžu cijele Slovenije.

Velik dio turističkog prihoda Portorož, koji dio općine Kopar, ostvaruje upravo na kraju godine, kad novogodišnje praznike na slovenskoj obali provode tisuće Austrijanaca i Nijemaca, a osobito Talijana koji ispune i brojne restorane.

Iako nije ovisna o turizmu koliko Hrvatska, Slovenija  već sada 12,7 posto svog BDP-a ostvaruje od turizma. Ta djelatnost, zajedno s  multiplikativnim učincima, godišnje donese prihod od 4,83 milijarde eura, a  zadnjih desetak godina stalno raste.

Prema broju posjeta i noćenja Portorož je vodeći u državi, daleko ispred Ljubljane, Bleda, te Brežica u kojima su popularne terme Čatež. U gradu s manje od tri tisuće stanovnika u ljetnoj je sezoni mnogo Slovenaca koji u njemu imaju vile ili apartmane i kuće za odmor, ali i tisuće stranaca koji nalaze smještaj u jednom od 37 hotela, od onih  velikih s pet zvjezdica, pa do malih obiteljskih hotela uz samu plažu.

Za uklanjanje bodljikave žice s Dragonje založio se i piranski gradonačelnik Peter Bossman, koji tvrdi da je iluzija kako bi žica otjerala migrante ako bi se  pojavili na tom pravcu. Nezadovoljni su i vlasnici poljoprivrednih parcela uz Dragonju, te gostioničari i oni koji se bave agrarnim turizmom, ali i lokalne vlasti.

'Postavljanje žičane ograde uz Dragonju predstavlja krajnju ludost', kazali su za 'Dnevnik' Ingrid Mahnič i Denis Fakin, predsjednici mjesnih odbora Dragonja i Sečovlje, dodavši da im sada žicu postavlja vojska koja se tu nije pojavila prije nekoliko godina, kad su imali poplave.

Mahnič je rekla da su joj u općini Piran kazali da je iz Ljubljane obećano kako će žica biti uklonjena prije ljetne turističke sezone, već na proljeće, ali da je time zbunjena jer se je prije tvrdilo da je žica na tom području potrebna upravo zbog navodne opasnosti skretanja migrantske rute na jadransku obalu u proljetnim mjesecima.