Istodobno, kako su dodali, valja reći da je tako visok suficit ostvaren zbog dva jednokratna prihoda kojih idućih godina neće biti.

Riječ je o zadržanoj dividendi Nove Ljubljanske banke (NLB) od 270 milijuna eura, koja je u proračun uplaćena nakon što je ispunjen uvjet Europske komisije o prodaji većinskog udjela u najvećoj državnoj banci, te o 200 milijuna eura zadržanih europskih sredstava koja su Sloveniji pripadala prema ranijoj srednjeročnoj perspektivi EU-a, a čiji je rok korištenja istekao lani. Bez tih dodatnih prihoda, suficit bi iznosio oko 60 milijuna eura, kako je i planirala ranija vlada, rečeno je na konferenciji za novinare u Ljubljani.

Prema prvim službenim podacima, lani je došlo do smanjivanja višegodišnjeg rasta proračunskih izdataka koji su u 2018. povećani za 4 posto, dok su prihodi povećani za 13 posto, zahvaljujući visokom rastu BDP-a, što se odrazilo na skok proračunskih prihoda iz poreza na dohodak i poreza na dobit poduzeća. Lanjski proračunski suficit prvi je nakon izbijanja globalne ekonomske krize, a suficit je u visini 1,2 posto BDP-a.

Parlamentarna oporba, ali i državno Fiskalno vijeće upozorili su nedavno vladu Marjana Šarca na problem koji bi se u proračunu za ovu godinu mogao pojaviti zbog očekivanog smanjenja stopa rasta iz proteklih godina budući da su proračunski planovi rađeni na osnovi rasta i potrošnje iz prošle godine.

Desna oporba u parlamentu je vladu upozorila da i sama priznaje kako je proračunski višak iz prošle godine jednokratan jer je NLB prodana, a viška sredstava iz EU-a ove godine neće biti, dok je Fiskalno vijeće upozorilo da bi prevelika predviđena potrošnja u ovoj godini, zbog porasta plaća u javnom sektoru te predviđenih investicija mogla dovesti do strukturnog deficita i ugrožavanja stabilnosti javnih financija.

Rebalans proračuna za 2018. o kojemu će parlament odlučivati u veljači po prvi put na strani proračunskih rashoda predviđa svotu koja prelazi simboličkih 10 milijardi eura.