Taj će se slučaj tako još jednom naći pred Vrhovnim sudom koji je u srpnju prošle godine prihvatio žalbu tužiteljstva i dozvolio obnovu postupka prekinutog u prosincu 2014. nakon što je državno odvjetništvo zakasnilo s podizanjem optužnice.

Ranijom odlukom Vrhovnog suda slučaj je vraćen u tzv. fazu optuženja, što znači da optužno vijeće ponovno treba odlučivati o pravomoćnosti optužnice. No, to će moći učiniti tek kada Vrhovni sud odluči o najavljenoj žalbi obrane na nezakonita ispitivanja svjedoka tijekom istrage.

U optužnici koju je sud i prije odbacivanja vraćao na doradu tužiteljstvo tvrdi da je Marinovićeva tvrtka od 1. ožujka 2007. do 30. studenog 2010. Fondu ispostavila i naplatila ukupno 29 "privremenih situacija" u iznosu većem od 125 milijuna kuna za radove i građevinski materijal koji su već bili plaćeni temeljem drugih ugovora.

Tvrtka zadarskog poduzetnika, prozvanog 'dalmatinskim kraljem otpada', time je navodno stekla korist od gotovo 37 milijuna kuna, dok je Fond oštećen za 46 milijuna kuna. U tužiteljstvu sumnjaju da je Zrnić Marinović bivšem direktoru Fonda u više navrata zauzvrat predao najmanje 900 tisuća kuna, nakon što je ispostavljanje neosnovano uvećanih računa dogovarali od sredine 2006. do kraja 2010. u Zagrebu, Zadru i Obrovcu.

Istragu u ovom slučaju isprva je vodio Uskok koji ju je u više navrata proširivao. Poslovanje Fonda počelo se propitivati nakon što je Mladineo u studenom 2010. uhićen u slučaju izvlačenja milijunskih iznosa iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media, zbog čega su nepravomoćno osuđeni bivši premijer Ivo Sanader, njegova bivša stranka i nekadašnji HDZ-ovi dužnosnici.

Mladineo je, u međuvremenu, optužen i da je zajedno s bivšom HDZ-ovom saborskom zastupnicom Barbarom Bešenić te još četvero optuženika i tri tvrtke, Fond oštetio za 130 milijuna kuna fiktivnim otkupom PET ambalaže.