Izmjenama zakona omogućit će se povećanje osobnog odbitka sa sadašnjih 2.200 na 2.600 kuna. Predviđena je i promjena poreznih razreda pa će se tako najvišom stopom od 40 posto oporezivati dohodak koji iznosi više od 13.200 kuna, umjesto sadašnjih 8.800 kuna.

'Tek preko 13.200 neto plaće primjenjuje se najviša porezna stopa od 40 posto. Minimalna bruto plaća bila bi neoporeziva. Evo primjera, na bruto plaću od pet tisuća kuna, gdje je prosječni osobni odbitak 1,5, trenutno se plaća oko 94 kune, a plaćao bi se 13 kuna. Neto plaća bi bila veća za 81 kunu, a godišnje povećanje je 972 kune', pojasnio je plastično premijer Zoran Milanović.

Ova mjera prije svega će imati pozitivan učinak na plaće, i to na 'solidnije plaće srednjeg sloja'.

'Razlozi za ove promjene su povećanje plaća u različitim iznosima za skoro milijun radnika te povećanje raspoloživog dohotka za značajan broj ljudi; tu su i očekivana pozitivna kretanja u ukupnom gospodarstvu povećanjem ukupne potrošnje koja čini više od 60 posto BDP-a, a tu je i pokušaj da se potakne i udahne malo zraka općenito segmentu potrošnje i da se izađe iz tog jednog kovitlaca stagnacije u koji smo ušli prije više godina zbog toga što nam je BDP bio baziran dominantno na građevini koja i dalje stagnira te na nekretninama koje smo već izgradili', poručio je Milanović.

Drugim riječima, u Vladi su došli do zaključka da BDP više ne može, kao prethodnih godina, rasti zahvaljujući građevini i izgradnji stanova.

'Takva vrsta ulaganja više neće biti moguća. Autoceste u zemlji od 4,5 milijuna stanovnika imaju svoju granicu, a to je bilo jako značajno u našem gospodarskom rastu u prvoj deceniji. To ima svoju upotrebnu vrijednost i svoj limit. Dalje ne ide na taj način. Osobna potrošnja će u godinama koje su pred nama biti jedan od najznačajnijih generatora i inputa u BDP-u', kaže Milanović.

Da se nešto mora mijenjati kod stope od 40 posto, u Vladi su zaključili i gledajući države u okruženju te najnovije članice Europske unije, od kojih nijedna nema 40 posto kao najvišu stopu.

'One države u Europi koje imaju stopu od 40 posto su bogate države i taj postotak počinju razrezivati na znatno višim iznosima. Iz tih činjenica možemo nešto zaključiti i poduzeti ili ne poduzeti ništa. Porezom na dohodak od 40 posto najviše bi se rasteretile plaće u privatnom sektoru. U tom razredu koji bi bio obuhvaćen promjenom porezne stope je tri četvrtine zaposlenika koji rade u privatnom sektoru, a on bi trebao biti zamašnjak hrvatskog gospodarstva', kazao je Milanović

Što se pak tiče plaća dužnosnika, na njih se, potvrdio je Milanović, ove porezne promjene neće primjenjivati i njima plaće neće rasti. 'Ocijenili smo da to ne bi bilo prihvatljivo', kazao je premijer.

S obzirom da je čak 90 posto poreza na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave, i one će ostati bez velikog dijela sredstava. Milanović je poručio da se s njima još dogovaraju kompenzacijski mehanizmi.

'Da bi Vlada mogla voditi gospodarsku politiku konkurentnosti, mora imati mogućnost utjecaja na cijenu rada. Lokalna samouprava bi se više trebala financirati iz poreza kao što je porez na imovinu ili porez na promet nekretninama', kazao je Milanović

Porezne izmjene i za obrtnike

Osim izmjene poreznih razreda, Vlada je pripremila porezne promjene koje bi trebale pomoći obrtnicima.

'Povećanje praga za obrtnike s dva milijuna kuna na tri milijuna kuna prometa kriterij je za ulazak u sustav poreza na dobit te da budu obveznici PDV-a prema izdanim računima. To je nešto što su obrtnici tražili dugo vremena. Zaključili smo da je ovo vrijedno i da će biti veliko olakšanje za taj sektor. Također, slijedi uvođenje praga za obračun PDV-a prema naplaćenoj realizaciji u visini od tri milijuna kuna. Trenutno su u sustavu koji se vodi prema naplaćenoj realizaciji samo obrtnici, no s ovim izmjenama u sustav bi ušlo i 70 tisuća malih poduzetnika, a prema naplaćenoj realizaciji za obračun PDV-a u tom sustavu bi bilo 120 tisuća ljudi. Širimo taj prostor šanse', rekao je Milanović.

Milanović: Rast BDP-a ne može se temeljiti na građevini i stanovima

S obzirom da je predsjednik Vlade govorio o neto iznosu plaće na koji će se primjenjivati najviša stopa od 40 posto, novinare je zanimalo kako će se računati porez, prema neto ili prema bruto plaći, s obzirom da svaka osoba ima različite odbitke, odnosno dvije osobe mogu imati istu bruto plaću, ali različitu neto plaću. U pomoć Milanoviću uskočio je ministar financija Boris Lalovac.

'Molim vas da tim tehničkim izračunima ne zamarate premijera. Dobit ćete izračune', kazao je Lalovac, na što se premijer nadovezao da se porezni razredi određuju prema neto plaći.  U Vladi su kasnije pojasnili da se ne radi o sirovom neto iznosu plaće, nego o dohotku.

Novinari su podsjetili Milanovića da je za vrijeme bivšeg ministra financija Slavka Linića kazao kako se ekonomija ne može temeljiti na osobnoj potrošnji te ga upitali čini li se ovim mjerama totalni zaokret.

'Nije ovo zaokret. Svatko zna da je potrošnja veći segment BDP-a, ali na način na koji se to događalo u prošlom desetljeću više ne ide. BDP koji je baziran na asfaltu, cesti, vijaduktima i tunelima, stanogradnji koja je zapala u krizu jer ono što je izgrađeno ne može se prodati i na potrošnji uz pad izvoza, tako se ne može. Nisam rekao da se na potrošnji ne može rasti, ali ne samo na potrošnji. Izvoz je presudan za Hrvatsku i možda je dobro to da dođe do otrežnjenja. Građevina, autoceste, to se više neće vratiti, to nam više ne treba. Investicije u industrijske pogone, a ne šoping-centre, to da', kazao je Milanović.

Novinari su predsjednika Vlade podsjetili i na činjenicu da je njegova postava u Banskim dvorima na početku svog mandata spustila razinu za oporezivanje najvišom stopom od 40 posto na 8.800 kuna.

'Istina je da smo je 2012. spustili na 8.800. To nije trebalo napraviti. Radimo, pokušavamo, ne stojimo na mjestu. Dijagnoza je po meni sasvim jasna - Hrvatska je izgubila model rasta koji je imala u prvom desetljeću 21. stoljeća i to je neponovljivo', kazao je Milanović

Upitan smatra li nakon 11 kvartala pada BDP-a svoju vladu neuspješnom, Milanović je kazao: 'Svoju vladu smatram iskrenom, Vladom koja je u teškoj situaciji stagnacije te jedina može ponuditi nešto i jedini je jamac u borbi protiv korupcije. Sve drugo je puno lošije, a mi smo takvi kakvi jesmo - ljudi koji mogu pogriješiti, mogu nešto i krivo izračunati, ali radimo i pokušavamo. Nema više autocesta, nema više tunela na svakih 20 kilometara, nema više 20 milijuna eura po kilometru autoceste, nema, to je gotovo', poručio je Milanović.

Novinare je zanimalo i kreće li se ovime u reformu lokalne i regionalne samouprave. 'Reforma lokalne samouprave je krupan projekt koji nismo najavili na takav način u ovom mandatu. S time će se morati baviti kompletna javnost i politički svijet. Tu su ogromne promjene. Ali da, Hrvatsku za 10 godina ne vidim ovakvu kakav jest danas, u kojoj o svemu odlučuje i odgovara Vlada. To nije normalno, održivo i zdravo. Ljudi ondje gdje žive moraju imati veće ovlasti i više novca. Ali u ovom trenutku to predstavlja velik teret za Vladu, a mislim da bi trenutno predstavljalo i nepremostiv teret za jedinice lokalne samouprave kada bismo donijeli odluku da proračun države padne s 130 na 80 milijardi i da sve drugo ide lokalnoj samoupravi. To mijenja kompletnu arhitekturu politike u Hrvatskoj', kazao je Milanović.