Kao ozebli već mjesecima gledamo sivilo nad glavama i čekamo da nas ugrije sunce, a vrijeme, kao što to vrijeme već čini, prolijeće, i uskoro nam stiže proljeće. Neupitno dolazi, i to brzo. Šume se počinju zelenjeti, dani postaju duži, a iz zimskog sna se budi i uspavani životinjski svijet. Uskoro očekujemo i prve vjesnike proljeća koji se najčešće pojavljuju krajem veljače te svojom pojavom najavljuju željeno proljeće
Nakon dugih zimskih mjeseci, život se polako vraća u svijet prirode. Uz šafrane, cica mace i jaglace, tu su nam i visibabe koje zbog svog nježnog i atraktivnog izgleda ljudi često sakupljaju u prevelikim količinama i na način neodrživ za prirodu. Evo nekih uputa kako ukrasiti svoj dom ili imati kontakt s prirodom bez da ju uništavate.
Za sakupljanje za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, no ipak postoje neka ograničenja i pravila. Takvo sakupljanje podrazumijeva najviše 5 komada dijelova (lukovica, korijen), po 1 kg listova i cvjetova te 2 kg stabljike. Osim visibaba najčešće se sakupljaju šumarice, proljetni drijemovac, pasji zub, jaglaci, ciklame, đurđice te razne vrste kukurijeka. Velika većina ovih proljetnica je na popisu zaštićenog bilja, što znači da za njihovo korištenje u komercijalne svrhe treba ishoditi dopuštenje Ministarstva.
Visibabe su jedan od prvih cvjetova koje možemo vidjeti u rano proljeće. Listovi su duguljasti, svijetlozelene ili plavozelene boje. Cvjetna stapka je obavijena tankim zelenim listićem, poput košuljice, a na vrhu se nalazi bijeli cvjetić. Karakterističan zvonasti vjenčić visibabe tvore latice raspoređene u dva kruga – tri su vanjske latice duguljaste i posve bijele, a tri unutrašnje kraće, sa zelenom polumjesečastom pjegom pri vrhu. Visibabe vole vlažne i sjenovite položaje, pa ih zato često nalazimo na šumskim proplancima, livadama i bjelogoričnim šumama. Narodni nazivi za visibabu su: mali zvonček, podremušak, dremovac, dremuljka, debeloglavka i bablji klimpač.
Visibaba spada u kategoriju zaštićene vrste, što znači da se smije sakupljati u komercijalne svrhe, ali samo uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, koje u izdanom rješenju propisuje mjere zaštite i količinu koja se smije sakupiti.
Valja spomenuti i strogo zaštićene vrste koje je zabranjeno brati. To su velecvjetni kukurijek, kockavica, velika sasa te Blagajev likovac.
Svim ljubiteljima prirode, šetnje, skupljanja bilja i disanja svježeg zraka, prije nego se otisnu po proljetnim livadama, brdima, planinama ili zaštićenim parkovima prirode, preporučujemo zato da poštuju ono po što su došli. I ako su došli na takve prostore zbog svog zdravlja, neka to ne čine nauštrb zdravlja prirode.
