'Osim sadržaja nutrijenata, na prehranu skupina populacije ljudi utječu brojni drugi faktori, uključujući kulturu i tradiciju. Kukci, kao ni mnoge druge vrste biljnog i životinjskog svijeta, nisu dio prehrane ljudi koji žive na području Europe te teško da bi to mogli i postati', kazao je za tportal.hr dr. Krunoslav Capak, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju HZJZ-a.

'Bez ulaženja u detalje propisa vezano uz hranu koja se tradicionalno ne koristi u Europi (novel food ili nova hrana), treba reći da u uvođenju takve hrane postoje i zakonske prepreke i propisane registracijske procedure unutar zemalja Europske unije', dodao je dr. Capak.

Capak naglašava kako su kukci prenosioci brojnih zaraznih bolesti, bilo kao vektori (u njima se uzročnik može i razmnožavati ili obaviti dio razvojnog ciklusa, primjerice krpelji i komarci) ili kao mehanički prenositelji (žohari, mravi), te bi ovisno o vrsti trebalo voditi računa i o tome.

'Pretpostavljam da je FAO pisao o tome kao potencijalnom izvoru proteina u postapokaliptičkom periodu ili kao o izvoru nutrijenata za eventualno prerađivanje u koncentrirane npr. proteine', zaključio je dr. Capak.

Dr. Ira Gjenero-Margan, voditeljica Odjela za praćenje zaraznih bolesti HZJZ-a, gostujući u ponedjeljak na HTV-ovom Dnevniku 3, kazala je kako postoje narodi koji jedu insekte i da oni jesu hranjivi, ali da to nije običaj kod nas.

'Bojim se da nam se loše piše. Mi epidemiolozi nastojimo uništiti na sve moguće načine neke štetne insekte jer su oni prijenosnici zaraznih bolesti i dosad nam nije palo na pamet da ih pojedemo', rekla je dr. Gjenero-Margan.