'Državna uprava za zaštitu i spašavanje postoji već deset godina i objedinjuje, između ostalih, i dijelove sustava koji su nekada bili pod Ministarstvom obrane i Ministarstvom unutarnjih poslova, kao što su civilna zaštita i vatrogastvo. Možemo slobodno reći da su poslovi koji su u nadležnosti DUZS-a širokog spektra jer je i sam sustav civilne zaštite sastavljen od raznih segmenata, bez kojih sustav kao takav ne bi bio kompletan. Uzimajući u obzir kompleksnost i važnost sustava u aktivnostima tijekom kriznih situacija, uzrokovanih prirodnim katastrofama i/ili ljudskim faktorom, ova uprava veliku pozornost posvećuje prvenstveno poslovima vezanim za planiranje i preventivu, zatim edukaciji djece i mladih s ciljem razvijanja svjesnosti o postojanju opasnosti od prirodnih katastrofa i kako postupati u njima, kao i samom obrazovanju, sukladno predviđenim programima, koji se provode na Učilištu vatrogastva, zaštite i spašavanja.

Ono što je građanima najpoznatije vezano za ovaj sustav zasigurno je jedinstveni europski broj za žurne službe –112 koji je ujedno i medijski najeksponiraniji brend Državne uprave za zaštitu i spašavanje', kaže Perinić.

U Opatovcu tehnička podrška

Državna uprava za zaštitu i spašavanje ima 657 stalno zaposlenih osoba od kojih je veliki udio operatera koji su raspodijeljeni u 20 županijskih centara 112. Međutim, tu su i ostali segmenti koji čine sustav civilne zaštite. Uz vatrogasce, pripadnike Civilne zaštite, Crveni križ, Gorsku službu za spašavanje, hitnu medicinu i ostale, neizostavan i važan dio sustava su i volonteri koji imaju veliku ulogu kada dođe do izvanrednih događaja i katastrofa. Primjer takvog objedinjenog djelovanja sustava, gdje je svaki segment imao svoju nezamjenjivu ulogu, nalazimo u katastrofalnoj poplavi koja je prošle godine pogodila županjsku Posavinu te u trenutno aktualnim aktivnostima prihvata izbjeglica, naročito u tranzicijskom kampu u Opatovcu.

'Prošle godine kada je došlo do velikih poplava u Slavoniji, DUZS je, kao koordinator aktivnosti operativnih snaga, kroz Stožer zaštite i spašavanja RH, između ostalih, održavao sastanke i donosio potrebne mjere s ciljem zaštite i spašavanja ugroženog stanovništva i materijalnih dobara. Jedna od mjera koju je DUZS tada predložio Vladi RH je proglašenje katastrofe za područje Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom.

Što se tiče uloge DUZS-a vezane za aktivnosti prihvata izbjeglica, primjerice u prihvatnom i tranzicijskom kampu u Opatovcu te u drugim manjim kampovima, ona se sastoji u osiguravanju tehničke podrške u vidu organiziranja dodatnih kapaciteta za smještaj izbjeglica, koordiniranju radova u kampu koji obuhvaćaju dezinfekciju, čišćenje, opremanje šatora te brojne druge aktivnosti. Također, obavljamo koordinaciju s ministarstvima, vladinim i nevladinim udrugama i ostalim uključenim akterima. Od početka djelovanja kampa kontinuirano osiguravamo potreban broj ljudi i opreme nužnih za redovito funkcioniranje', objašnjava ravnatelj DUZS-a.

'I za pojedinca i za jednu organizaciju rad s izbjeglicama vrlo je psihofizički zahtjevan i naporan te iziskuje potrebne vještine. Ne trebam posebno isticati da je na terenu potrebno biti 24 sata kroz cijeli tjedan. U takvoj situaciji govorimo o velikoj koncentraciji adrenalina, uzrokovanoj velikom dinamikom te promjenama iz sata u sat. Od djelatnika se očekuju veliki napori i koncentracija na poslu. Stoga je nužno omogućiti im redoviti odmor kako bi vratili izgubljenu energiju. Da bi sve to mogli izdržati, DUZS organizira brojne vježbe u kojima se, kroz raznorazne scenarije, simulirajući krizne situacije, proigravaju ovakve ili slične situacije', kaže Perinić.

U operativnom dijelu posla DUZS-a potrebni su određeni resursi, ne samo ljudski, već i materijalni koji uključuju opremu. Perinić napominje kako se oprema koju danas koriste uvelike modernizirala u odnosu na prošla vremena.

'Što se tiče opreme, stav kojeg se nastojimo držati jest nedupliciranje određene opreme zato što sustav kao takav integrira rad brojnih tijela državne uprave koji u svojim temeljnim aktivnostima raspolažu resursima koje koristimo. Danas težimo tome da pratimo standarde u smislu kvalitete i opremljenosti, ali i tome da oprema bude kompatibilna i usklađena s europskim standardima. U našem radu naglasak je na pojedinca – pripadnika sustava koji mora biti opremljen, zaštićen, organiziran i osposobljen za terenski rad', govori Perinić.

I građani se mogu uključiti

Svaki pojedinac koji obavlja terenski rad u sklopu djelatnosti Državne uprave za zaštitu i spašavanje mora proći odgovarajuću obuku, biti tjelesno spreman te treba raspolagati teorijskim i praktičnim znanjem.
'Kao primjer možemo uzeti vatrogastvo. Svi vatrogasci moraju prije svega ispuniti zdravstvene uvjete, imati veliku količinu teorijske pripreme i znanja, poznavati područje mehanike, statike, kemije, elektrotehnike i sl. Isto tako, važna je fizička priprema, sudjelovanje na vježbama koje pomažu u svladavanju prepreka te znanje kako se služiti opremom koju koriste u obavljanju svog posla. Školovanje i program traju godinu dana, nakon kojeg kreću s radom', objašnjava ravnatelj.

'Što se tiče uključivanja volontera, građani koji žele volontirati u bilo kojoj od djelatnosti ove uprave i sustava u cjelini uskoro će imati mogućnost prijaviti se putem aplikacije. Zainteresirani ljudi moći će ostaviti svoje osobne podatke i odabrati područje interesa s obzirom na poslove kojima se ovaj sustav bavi. Do tada se i dalje na najbolji i najbrži način volonterom može postati kroz već uključene udruge građana, poput Crvenog križa, HGSS-a, zatim vatrogastva te preko tijela lokalne i regionalne samouprave u postrojbama civilne zaštite', kaže ravnatelj.

Besplatna izložba opreme i fotografija u galeriji MORH-a Zvonimir

Kako bi obilježili desetu godišnjicu postojanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje, tijekom ove godine organizirano je niz aktivnosti, među kojima je i promocija monografije, kao i izložba fotografija i opreme sustava civilne zaštite.

'Razmišljajući o tome koji je najbolji način za čuvanje uspomena na sav taj uloženi trud u proteklih deset godina, odlučili smo tiskati monografiju koja se učinila najprimjerenijim trajnim dokumentom koji će kroz riječi i fotografije zabilježiti i dokumentirati barem one najznačajnije aktivnosti u dosadašnjem razvoju sustava. Uz izdavanje monografije, organizacija izložbe 'Spremnost i sposobnost - nekad i danas' bila je još jedan logičan izbor obilježavanja desete godišnjice postojanja i djelovanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Cilj izložbe pod nazivom 'Spremnost i sposobnost – nekad i sad' bio je prezentirati rad i razvoj sustava civilne zaštite. Izložbom smo nastojali pokriti sve segmente ne samo DUZS-a, već i cijelog sustava, od vatrogastva, Hrvatskog crvenog križa, HGSS-a, hitne medicine, ronilaca, udruga potražnih pasa, pripadnika civilne zaštite, radioamatera, volontera i sl., kao i sve njihove aktivnosti kojima se oni bave, bilo profesionalno bilo amaterski. Tako se ovdje mogu naći fotografije koje pokrivaju široko područje djelovanja pripadnika sustava, od obuke, vježbi, edukacija, međunarodnih aktivnosti, stvarnih intervencija u kriznim situacijama pa do fotografija s raznih svečanosti, od obilježavanja prigodnih datuma do svečanosti dodjela nagrada za naročiti pothvat pojedincima i fizičkim osobama koji su spasili nečiji život ili, pak s uručivanja, nagrada djeci i mladima svih uzrasta, uključujući i djecu i mlade s posebnim potrebama, za najbolje likovne i literarne radove na području prirodnih katastrofa i snaga zaštite i spašavanja. Dakle kroz 112 izabranih fotografija pokušali smo posjetiteljima dočarati sliku razvoja sustava civilne zaštite i njegovih komponenti, ali i na ovaj način obilježiti desetu godišnjicu primjene broja 112 u Republici Hrvatskoj’, kazuje Marijana Klanac, tajnica Kabineta ravnatelja.