Burne magnetske aktivnosti izazvale su početkom tjedna eksplozije iznad Sunčeve pjege broj 1105 koje je zabilježila NASA-ina sonda Solar Dynamics Observatory. Stvorena Sunčeva baklja poslala je prema Zemlji mlaz nabijenih čestica brzinom većom od 1,4 milijuna kilometara na sat.

Nakon što se pjega rotacijom okrenula od Zemlje u istom je području izbila još jedna snažnija erupcija u kojoj je u svemir izbačena golema koronarna masa.

NASA javlja da ova druga eksplozija ne predstavlja opasnost za Zemlju i satelite jer je glavnina oluje otišla u drugom smjeru.

Polarna svjetlost nastaje kad se ioni Sunčevog vjetra na visini 80-150 km sudaraju s atomima gornjih slojeva atmosfere. Na svom putovanju kroz svemir, dio Sunčevog vjetra nailazi na Zemljinu magnetosferu čije ga silnice zakreću prema magnetskim polovima - sjevernom i južnom. Aurorom dominiraju zelena i crvena svjetlost koje nastaju u emisijama atoma kisika.

Sunčeve baklje su silovite eksplozije u Sunčevoj atmosferi s energijom koja je ekvivalentna milijardama megatona TNT-a, a ponekad snažno utječu na elektromagnetni prijenos u telekomunikacijskim uređajima pa čak i na sustave opskrbe električnom energijom. Stvaraju se u sunčevoj koroni i kromosferi. Plazma se na Suncu zagrijava na više milijuna stupnjeva Celzija te ubrzava elektrone, protone i teže ione do brzina bliskih brzini svjetlosti. Većina baklji stvara se oko Sunčevih pjega, gdje je magnetsko polje najjače. Treba nekoliko sati ili čak dana da se nakupi energija koja se potom u nekoliko minuta oslobađa u obliku baklje.