Za sav promet do 9 sati bile su zatvorene autoceste A1 (između čvorova Sveti Rok i Maslenica) i A6 (između čvorova Delnice i Kikovica), kao i nekoliko državnih cesta, dok tim dijelom prometnica sada mogu voziti samo osobna vozila. Obilazni pravac za ostala vozila, osim za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, iz smjera unutrašnjosti Hrvatske jest autocestom A1 do čvora Sveti Rok i dalje državnim cestama preko Gračaca, Zatona Obrovačkog i Maslenice (D50, D27 i D54), ističu u Hrvatskom autoklubu.

Prema Rijeci nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz smjera unutrašnjosti Hrvatske. Obilazak za sva ostala vozila je autocestom A6 Rijeka-Zagreb do čvora Delnice i dalje starom cestom kroz Gorski kotar (D3) do čvora Kikovica, te obrnuto.

Zimski uvjeti proglašeni su na većini državnih cesta u Slavoniji, Baranji, Lici, Gorskom kotaru, dijelu središnje i sjeverozapadne Hrvatske, te Dalmacije.

Istarski ipsilon je u 7,40 sati ujutro otvoren za sva vozila uz obaveznu zimsku opremu.

Zimski uvjeti proglašeni su na većini državnih cesta u Slavoniji, Baranji, Lici, Gorskom kotaru, dijelu središnje i sjeverozapadne Hrvatske, te Dalmacije. Zabranjen je promet za kamione i tegljače, dok ostala vozila moraju imati zimsku opremu.

Odgođena nastava u osnovnoj školi

Nastava u splitskim osnovnim školama započet će u utorak, dok će sutra u klupe sjesti splitski srednjoškolci, odlučeno je na sjednici gradskog i županijskog stožera za obranu i spašavanje. Od sutra će raditi redovito svi dječji vrtići kojima je osnivač Grad Split, s tim da se roditelji mole da svoju djecu doprate do vrata. Od sutra će raditi i produženi boravci organizirani u sedam osnovnih škola u kojima će djeca moći boraviti od 7 do 17 sati.

Prema riječima dožupana Luke Brčića, čelnika županijskog stožera za obranu i spašavanje, nastave će biti na svim srednjodalmatinskim otocima, a u mjestima i gradovima Dalmatinske zagore ovisno o vremenskim (ne)prilikama.

Izričito na području Vrgorca zbog visokog snijega koji stalno pada sutra neće biti nastave, dok će o tome za imotsko područje odlučivati lokalna zajednica i ravnatelji škola.

Prosvjetarima čije ustanove rade, preporučeno je da sutra ako je ikako moguće skrate nastavu jer se očekuju nove padaline.

I Šibenik bez škole, snijeg i na Konavlima

Zbog novog snijega koji je u subotu navečer padao na području Šibensko-kninske županije, Stožer za zaštitu i spašavanje donio je odluku da ni u ponedjeljak neće biti nastave u svim osnovnim i srednjim školama u županiji. U Šibeniku i u njegovu zaleđu palo je novih 20 do 30 centimetara snijega.

Na južnom dijelu Jadranu većina nedjelje bit će kišna, a prema kraju dana, uz obalu i osobito u Konavlima, moguć je i snijeg. Vjetar je većinom slab, na sjevernom Jadranu i u sjevernoj Dalmaciji umjerena i vrlo jaka, na udare olujna i orkanska bura.
Najviša dnevna temperatura zraka kretat će se od -10 do -5 °C, na Jadranu 2 do 7°C, uz obalu sjevernog dijela -3 do 0°C.

Za ponedjeljak meteorolozi najavljuju postupno poboljšanje vremena. Prijepodne u većini krajeva oborine će prestati, a poslijepodne snijeg će još samo mjestimice padati u Slavoniji.

Na većem dijelu Jadrana s početkom novog radnog tjedna očekuje se djelomično razvedravanje. Vjetar će biti slab, na Jadranu slaba do umjerena, na sjevernom dijelu i jaka bura.
U utorak nas očekuje suho, na Jadranu i pretežno sunčano vrijeme. Temperatura će biti u porastu, no prognostičari upozoravaju na mogućnost hladnih jutra u unutrašnjosti.

Mađari lome led na Dunavu

Nakon kratkog sastanka i dogovora s predstavnicima Hrvatskih voda, dva ledolomca, koja su jučer stigla iz Mađarske, započela su sa svojim radom na Dunavu.

Prema riječima Ivice Nađa iz Hrvatskih voda, ledolomci će u Hrvatskoj ostati koliko to bude zahtijevala situacija na terenu. Rekao je da trenutna situacija na Dunavu nije kritična ali i da su ledolomci angažirani kako bi se spriječilo slaganje santi leda.

'Ledolomci lome i usitnjavaju sante leda i tako mu omogućuju da plutaju dalje maticom, a sve s ciljem da ne stvore ovdje ili uzvodno bilo kakve probleme', rekao je Nađ.

Mađarski ledomolmci izgrađeni su 60-ih godina prošloga stoljeća i to poslije velike poplave 1956. godine kada su za razbijanje leda na Dunavu Mađari koristili eksploziv, a bila je angažirana i vojska koja je minobacačkim i avionskim bombama gađala korito Dunava.

Zadnji njihov angažman na Dunavu zabilježen je prije više od 20 godina, od kada su cijelo vrijeme bili privezani u luci Baja gdje su i održavani, tako da su spremno dočekali 2012. godinu. Njihove osnovne karakteristike su jaki motori i deblja čelična oplata. Uz to, jedan od njih ima i ugrađeno posebno klatno koji se koristi kada ledolomoc naleti na deblju santu leda.

Tada, uslijed djelovanja klatna, brod počinje vibrirati i tako lomi sante. Iako led na Dunavu još uvijek nije toliko debeo da bi predstavljao veći problem, njihova snaga mogla se vidjeti čim su krenuli ploviti. Led pod njima pucao je bez problema i, kako se činilo, bez posebnog napora brodova.