Najtopliji početak godine dosad zabilježen je u gotovo stotinu poljskih gradova. Živa se najviše popela u Varšavi, do rekordnih 18,9 stupnjeva. Uobičajene temperature za prvi siječnja u prosjeku su čak 16 stupnjeva niže, javlja HRT.

'Topli zrak s jugozapada donio je ove temperature. Temperaturni rekordi nisu oboreni samo u Poljskoj nego i u Njemačkoj i središnjoj Europi. U mnogim su područjima izmjerene najviše temperature u povijesti meteorološkog mjerenja', rekao je Rafal Maszewski, klimatolog.

Rekordne temperature i u Rumunjskoj. Na zapadu i jugu zemlje dosegnule su čak 21 stupanj, pa su mnogi u sunčanom vremenu uživali u majicama kratkih rukava. U velikom dijelu Europe temperature su od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva više od uobičajenih za ovo doba godine.

Zbog toplog vremena Nizozemcima je, unatoč hladnom moru, tradicionalno novogodišnje kupanje bilo ugodnije nego inače. 'Toplije vrijeme svakako je prednost. Ali kada kupači izađu iz mora, trebaju se brzo odjenuti i pojesti tanjur tople juhe. To će ih odmah ugrijati', kaže Ernst Brockmeyer, spasilac.

Visoke temperature iznenadile su i Francuze, a 2022. ostat će zapamćena kao najtoplija u povijesti.'Sjajno je, djeca se zabavljaju, ovo je užitak. Uživamo u vremenu, premda znamo da ovo nije normalno'. No cijenu toplog vremena plaćaju francuska skijališta - čak ih je pola zatvoreno. Snijega nedostaje i na skijalištima na zapadu Švicarske.

'Pogledajte, snijeg je mokar kao na proljeće. Mora se povezati, a to se ne događa ako ima mnogo vode', rekao je Hacher Bernet, skijalište Splügen Tambo. Na sjevernoj strani Alpa u Švicarskoj i Lihtenštajnu zabilježen je najtopliji početak godine u povijesti, a u sjevernom švicarskom gradiću Delémontu izmjereno je više od 20 stupnjeva.

Iznimno toplo vrijeme svakako je pokvarilo planove dijelu ljubitelja zimskih radosti. Ipak, nedostatak snijega na planinskim obroncima u godini energetske krize za brojne je Europljane dobra vijest, jer temperature u plusu znače manje račune za grijanje.

Španjolska je 2022. bila najtoplija otkad se provodi mjerenje

"Godina 2022. je bila najtoplija u Španjolskoj barem od 1916.", objavila je agencija na Twitteru, istaknuvši da je to "prvi put da je prosječna godišnja temperatura prešla 15 Celzijevih stupnjeva" i dosegnula gotovo 15,5 stupnjeva.

"Sve do 2011. temperatura nije premašila 14,5 stupnjeva. Nakon toga, to se dogodilo pet puta", dodao je AEMET.

Poslije 2022. dvije najtoplije godine su bile 2017. i 2020.

Španjolsku je, kao i dio Europe, u ljeto 2022. zahvatilo nekoliko toplinskih valova obilježenih požarima, prekomjernom smrtnosti i većom sušom. "Prvi put su dva uzastopna godišnja doba u istoj godini (ljeto i jesen) bila najtoplija u nizu", istaknuo je AEMET u privremenom izvješću 21. prosinca. Smrt gotovo 4744 ljudi u Španjolskoj može se pripisati vrućini koja je vladala u ljeto 2022., pokazuje procjena prekomjerne smrtnosti koju je objavio Institut za javno zdravlje.

U požarima u Španjolskoj 2022. izgorjelo je više od 300.000 hektara, što je najviše od početka mjerenja 2000., navodi Europski sustav za informiranje o šumskim požarima (EFFIS). "S obzirom na količinu kiše izmjerenu do 15. prosinca, može se reći da je to bila treća najsušnija godina u povijesnom nizu", ističe AEMET u izvješću.

Iznimno toplo vrijeme nastavlja se i u 2023., pošto je na Novu godinu izmjerena rekordno visoka temperatura u nekoliko gradova na sjeveru zemlje. Tako je u Bilbau izmjereno 25,1 Celzijev stupanj, što je najviša temperatura u siječnju dosad zabilježena.

I u ostatku Europe ljeto 2022. bilo je najtoplije dosad, priopćila je početkom rujna europska služba za klimatske promjene Copernicus. Najmanje je 15.000 smrti izravno povezano s velikim toplinskim valovima koji su ljetos zahvatili kontinent, pokazuje nepotpuna procjena koju je početkom studenog objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Stručnjaci misle da je sve češća pojava toplinskih valova izravna posljedica klimatske krize jer emisije stakleničkih plinova povećavaju njihov intenzitet, trajanje i učestalost.

Ekstremi i u Hrvatskoj, u Zagrebu i Sisku 19 stupnjeva

'Sinoptička situacija za posljedicu je imala ne samo ekstreme ponegdje u Europi, nego čak i u Hrvatskoj. Svjedoci smo iznadprosječne topline', kaže prognostičarka DHMZ-a Dunja Plačko-Vršnak. 'Tako je, primjerice, i u Zagrebu i u Sisku temperatura jučer bila 19 Celzijevih stupnjeva', dodaje.

Iako dugoročne prognoze nikad nisu pouzdane, građani su oprezni.  'Prerano proljeće opet nije dobro, bojimo se da ne bi tamo negdje u ožujku došlo ono najgore', jedan je od komentara. 'Znam ih dosta što su bukirali skijanje u Bosni pa će sad ići u šetnju po livadama', kaže jedna građanka. Temperature će, kažu stručnjaci, nastaviti rasti.

Globalno zagrijavanje utjecat će na sve aspekte naših života.  'Znamo da će utjecati na ribarstvo, da bi se ulov u sljedećih nekoliko desetljeća mogao smanjiti za 20 posto. Ribarstvo je grana od koje i hrvatsko gospodarstvo ima određenog profita, to je nešto s čime ćemo se brzo suočiti', kaže Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti. 

Ravnoteža koja je donedavno postojala na našem planetu nestaje. Iznadprosječno toplo vrijeme zbunilo je i životinje, pa neke ptice nisu odletjele u toplije krajeve.