“Premda maloljetnici, nažalost vrlo često i oni mlađi od 13 godina, uvelike komuniciraju preko društvenih mreža, oni istodobno vrlo često ne razumiju sve implikacije takve online komunikacije” ističe se u priopćenju VEM-a.

Upozorava se i da se posljednje vrijeme u hrvatskom medijskom prostoru sve češće pojavljuju snimke mladih u tučnjavama koje su snimljene mobitelima. Te snimke se potom dijele s drugima putem društvenih mreža, aplikacija za komunikaciju i na druge načine pa one često završe na stranicama elektroničkih publikacija hrvatskih medija, a nerijetko i u televizijskim emisijama.

“Rizici takvih medijskih objava su ozbiljni, posebice zbog toga što promoviraju nasilje i šalju pogrešnu poruku djeci i mladima da je takvo ponašanje društveno prihvatljivo te da ih ono može učiniti popularnima i prihvaćenima u društvu”, objašnjavaju u VEM-u.

Prema mišljenju vijeća mediji trebaju osvijestiti svoju društvenu poziciju i ulogu te s aspekta dobrobiti djece i mladih urednički promišljati i donositi odgovorne odluke o prenošenu sadržaja s nereguliranih društvenih mreža i platformi za razmjenu videozapisa.

“Djeca, a i adolescenti, vrlo često ne mogu apsorbirati ni razumjeti ono što vide u medijima, kao ni shvatiti posljedice oponašanja nepoželjnih ponašanja. U Preporukama za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija navodi se da detaljno opisani i prikazani načini vršnjačkog zlostavljanja koji se lako mogu imitirati nisu prikladni za mlađu djecu i one u ranoj i srednjoj adolescenciji”, ističe se u priopćenju.

U VEM-u dodaju i kako se ta preporuka odnosi na utjecaj igranog sadržaja, dok je potencijalni negativni utjecaj objavljivanja video materijala stvarnih tučnjava i međuvršnjačkog zlostavljanja znatno veći od onog u igranom sadržaju, koji, između ostaloga, podliježe i kategorizaciji sadržaja.

“Važno pitanje koje otvara i objavljivanje takvih video snimki je pitanje zaštite privatnosti. U budućnosti bi nekoj mladoj osobi takva snimka mogla npr. negativno utjecati na šanse za prijem na posao, odnosno nepromišljene objave na društvenim mrežama mogu kasnije te mlade ljude stajati posla ili reputacije.

Snimanje tučnjava u školi ili pokraj škole također predstavlja određeni oblik bullyinga, odnosno fizičkog i verbalnog zlostavljanja koje se drugima pokazuje u obliku – zabave. Zbog toga Vijeće za elektroničke medije apelira na televizijske nakladnike i pružatelje elektroničkih publikacija na odgovorno izvještavanje o nasilnim događajima u kojima sudjeluju mlade osobe, zaključuju u priopćenju.