Ministar financija Slavko Linić na pitanje novinara hoće li biti novih poskupljenja, izjavio je da to ne ovisi o Ministarstvu financija, ali i da je neodrživa socijalna politika po kojoj svi imaju jeftine energente
To znači da će cijene energenata biti vrlo slične Europi, a i sami znamo da najveći dio energenata uvozimo, rekao je Linić uoči današnje sjednice Glavnog odbora SDP-a, dodajući da je socijalna politika prema kojoj svi imaju jeftinu energiju - neodrživa teza.
Ministar financija naglasio je da udare koje proizvodi promjena cijena, moraju ublažiti socijalni programi jedinica lokalne samouprave ili države.
O onima koji zaista teško žive, koji ne rade i ne primaju plaće ili su im plaće male, socijalnu politiku moraju voditi odgovorni na vlasti, a oni koji imaju novca, plaćat će cijenu energetike i ne trebaju socijalnu pomoć, rekao je Linić.
Ponovio je da 'kvazisocijala ne može više opstati'. Jer, dodao je, onda se opet zavlačimo u džep građanima koji sve to plaćaju kroz poreze, zadužujemo se, a dugove s kamatama opet će plaćati porezni obveznici.
Na pitanje hoće li cijene rasti s obzirom na usklađenje s EU, ministar Linić je rekao da kada govorimo o Europi, onda je to dobrim dijelom pitanje energetike i komunalnih usluga, dok hrana, odjeća i obuća u EU imaju niže cijene.
'Nije priča tako jednostavna i jednosmjerna', rekao je Linić, ponovivši da će ono što smo dosad vodili kroz kvazisocijalnu politiku, vjerojatno prestati, a da će se nerealnosti koje smo gurali u cijene, polako spuštati na razinu EU.
Kada gledamo kućne budžete, zaključit ćemo da ne bi trebalo biti značajnih porasta u tome dijelu, zaključio je ministar financija Linić.
Na pitanje hoće li država pomoći radnicima Dine Petrokemije, odgovorio je da se na tom primjeru vidi opravdanost prijedloga zakona o preustroju.
'I vlasnici i najveći vjerovnici nisu se htjeli baviti svojim problemom - proizvodnjom u Dini', kazao je i dodao da će kroz zakon o financijskom poslovanju staviti i odgovornost Vlade da se u takvim procesima što prije donese moguća nagodba.
To bi možda i uspjeli dogovoriti, no budući da su vlasnici ostali dužni svijetu, bez svježeg novca ne možemo dobiti sirovinu. Deset do petnaest milijuna eura treba uložiti da bi Dina mogla profunkcionirati, a postojeći vjerovnici u Hrvatskoj to ne mogu i ne misle pa moramo naći partnera, dodao je.
Linić je naveo da je problem Dine visoka cijena plina i struje, ne zato što je to tako u EU, nego zato što je kod nas bilo obrnuto.
'Kvazisocijalnom politikom išli smo s nižim cijenama građanima, a visokim cijenama privredi i to Vlada mora promijeniti, odnosno smanjiti cijenu energetike ako nije potrošnja i ako služi kao poluproizvod jer je tako i EU', rekao je Linić.