Zaklada za ljudska prava i solidarnost Solidarna priopćila je u četvrtak da su nakon prošlogodišnjeg potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju aktivirali krizni Fond 5.5 putem kojeg su prikupili preko 17 milijuna kuna za pomoć 1200 obitelji u najtežoj situaciji
"Oblici podrške uključili su jednokratnu humanitarnu financijsku pomoć za preko 1000 obitelji te pomoć u stambenom zbrinjavanju, popravku i obnovi kuća i gospodarskih objekata. Dodatnih milijun kuna Fond 5.5. uložio je u razvoj lokalnih zajednica širom potresom i siromaštvom pogođene regije", navodi se u priopćenju.
Odmah je pokrenuto krizno stambeno zbrinjavanje nabavom, dodjelom i dopunskim opremanjem mobilnih kućica i stambenih kontejnera u kojima je zbrinuto 84 obitelji. S iznosom od 1,68 milijuna kuna uoči nove zime dopunski smo podržali 525 socijalno najugroženijih obitelji širom županije.
vezane vijesti
![[FOTO] Stožer za obnovu sastaje se u Petrinji, stigao i Plenković](/media/thumbnail/500x300/1609720.jpeg?cropId=0)
![[VIDEO] Grbin: Država ne funkcionira, pokazatelj stanje na potresom stradalom području](/media/thumbnail/500x300/1609411.jpeg?cropId=0)
Prikupljen iznos od preko 17 milijuna kuna doniralo je 27.614 građana te 637 poduzeća iz cijelog svijeta. Donirani novac nije bio samo za kriznu pomoć već i za dostojanstven ostanak i opstanak na Baniji, a 55 posto iznosa usmjerili su na održivu obnovu i oporavak.
Koordinatorica korisničke podrške Fonda 5.5 Karla Pudar istaknula je da su zajedno s partnerima iz niza humanitarnih organizacija pokrenuli projekte gradnje drvenih kuća, protupotresnih montažnih kuća i kupovine neoštećenih zelenih kuća te obnovu štala, svinjaca i kokošinjaca.
Podržali su obitelji u samoobnovi donacijama materijala i građevinskih usluga. Time su pomogli 133 obitelji da trajno opstanu i opstanu na Baniji.
Dodatnih 10 milijuna kuna uložili su u 10 lokalnih razvojnih inicijativa, poput podrške vinarima, medarima i OPG-ovima, Udruzi slijepih, Inkluzivnoj farmi i novom društveno-kulturnom centru Sisak.
Iz udruge napominju da su se u zaštiti ljudskih prava, pružanju direktne podrške stradalnicima i lokalnim zajednicama morali sučeliti s politikom.
"Zajedno s našim partnerima humanitarcima, redovito smo upozoravali vlasti i javnost na uočene probleme na terenu - od manjka koordinacije između institucija, preko birokratskih zavrzlama u pristupu državnim subvencijama, do neadekvatnih zakonskih odredbi. Birokratska kašnjenja, uz teško pristupačan teren i deficit lokalnih izvođača, glavni su razlog zašto do kraja godine nismo uspjeli realizirati sve naše programe trajne gradnje", upozorili su u priopćenju.
