Izvještaj je sastavila britanska kompanija Chatham House, koja je usput usporedila brojčice s onima od prije pet godina. Zaključak – troškovi i profiti modernog gusarstva porasli su odonda pet puta. Kritične zone i dalje su vode ispred Somalije, Niegerije, Gvinejski zaljev i tjesnac Malacca kod Malezije

No kad se zbroje i oduzmu svi parametri biznisa u kojem je unazad četiri godine smrtno stradalo 54 ljudi i na tisuće ih bilo držano u zatočeništvu, presretanje tankera i trgovačkih brodica na neki je način paradigmatično za funkcioniranje globalnog kapitalizma koji pokazuje svoja najbolja svojstva upravo na kriznim mjestima i u kriznim vremenima.

Evo zašto. Brodski prijevoz i trgovina uz Afrički rog, najvjerojatnije mjesto gusarskog presretanja, neometano raste iz godine u godinu. U 2003. je kroz Suez protutnjalo oko 15.000, a u 2008. preko 20.000 brodova. Nikome se ne isplati obilaziti čitav afrički kontinent preko Rta dobre nade, troškovi u tom slučaju sigurno rastu za milijune dolara, dok je šansa da posadu presretne skupina odrpanaca s kalašnjikovima ravno 0,02 posto. Ne samo to, dok je još pred nekoliko godina uspjeh somalijskih gladuša u preuzimanju brodica bi pedesetpostotni, danas im to polazi za rukom tek u svakom četvrtom ili petom pokušaju. Kapetanski kadar je postao oprezniji, patroliranje NATO-ovih i inih bojnih plovila se pojačalo, brodovi plove što je dalje moguće od obale... Premda su i gusari postali prepotentni. Više se ne libe napasti čak ni na 1000 nautičkih milja od kopna, što će reći 1852 kilometra.

Drugo, s još uvijek relativno malim poslovnim rizikom za kompanije i skoro nikakvom šansom da netko od članova posade smrtno strada, sa somalijskim piratima otvorilo se suludo lukrativno tržište za osiguravateljske kuće i tvrtke specijalizirane za organizaciju otkupnine. Ovi potonji otprilike uzimaju milijun dolara po akciji, dok su premije osiguravatelja za slučaj gusarske otmice unazad dvije-tri godine skočile za 1000 posto. Drugim riječima, osiguravatelji zarađuju nebulozno veće pare na Somalcima nego što će ta kriminalna ekipa koja se trucka u iznajmljenim gliserima za presretanje vidjeti u svojih deset života. Analize pokazuju da bi otkupnine koje traže Afrikanci trebale biti pomnožene s nekim dvoznamenkastim brojem ne bi li držale korak s tržištem polica za osiguranje. U svezi s tim, sasvim normalno zvuči podatak da se prijavljuje tek negdje između 10 i 50 posto otmica. Brodske kompanije su spremnije šutke popušiti brod, nego potjerati cijene osiguravateljskih premija u stratosferu.

Kada dakle pratimo rast iznosa koje somalski gusari traže za otkup posade i oslobađanje broda, zapravo gledamo tek manju stavku u cirkuliranju kapitala koje nastaje zbog pomorske drame kod Sueza. Pred pet-šest godina okvirni iznos bio je 200.000 dolara, danas je probijena granica od tri milijuna. Rekord pripada brodu MV Faina koji je tog kobnog rujna 2008. prevozio tenkove, oružje i municiju iz Ukrajine u Keniju, a za čije su oslobađanje otmičari pospremili u džep 3,2 milijuna. Kapetan Vladimir Kolobkov umro je od srčanog udara. U 2008. su pirati sveukupno izmuzli 80 milijuna dolara. U istoj je godini, prema izvješću Svjetske banke, 73 posto somalske populaciježivjelo s manje od dva dolara na dan

Ako stavimo u zagrade psihološki pritisak na članove posade i višetjedno čamljenje po kabinama dok se otmičari, posrednici i vlasnici kompanija ne izdogovaraju, najveća tarapana nastaje u trenutku kada stigne traženi novac. Tada tek počinje ozbiljno povlačenje noževa i pušaka, ali ne u smjeru posade, već među samim razbojnicima. Tko koliko zaslužuje? Najviše, skoro polovina iznosa, odlazi 'investitorima' tj. ljudima koji za gusare iznajmljuju brodove i oružje i koji pokrivaju troškove napada. Jedno izlaženje na otvoreno more košta ih oko 6000 dolara. Čovjek koji je radio kao prevoditelj za otmičare kada su oteli danski brod CEC Future u 2009. priča kako su dvojica gusarskih lidera u međuvremenu poginula. Jednog je koknula vlastita ekipa nedugo nakon primopredaje novca.

12 milijardi dolara godišnjih gubitaka vjerojatno nije mali novac, kada bi si ga netko uopće mogao predočiti. Kolike su tek negdje zarade...