'Moja partija je zadržala snagu i ja sam zadržao poziciju predsjednika Republike. Mi smo pobjednici ovih izbora', naglasio je Dodik dodajući da je za protivnika imao američku administraciju iz Sarajeva, veliku hajku iz Federacije, opoziciju koja je imala podršku iz nevladnih udruga, kao i sotonizaciju kroz medije. Dodik je dodao da se nisu spremni znojiti za BiH, ona je za njih 'moranje'.

'Mi smo u toj poziciji zato što moramo, a ne zato što želimo', rekao je Dodik u 'Otvorenom'.

Ustvrdio je da je hrvatski narod izgubio daytonske pozicije u Federaciji. 'Kad je razbijena grupa političara oko Ante Jelavića, Hrvati su potpuno bačeni na kolosijek na kojemu su majorizirani od strane Bošnjaka i postajali dramatična manjina. Da nije bilo gospodina Čovića, koji je vratio na političku scenu hrvatski narod u BiH, veliko je pitanje što bi se tu desilo', rekao je Dodik.

Nino Raspudić detaljno je u emisiji objasnio tko je po njemu dobitnik, a tko gubitnik izbora. Po njemu to nije tako jednostavno jer je i BiH složena država.

Unutar hrvatske političke zajednice apsolutni izborni pobjednik je HDZ i njegova koalicija. Na bošnjačkoj političkoj sceni izborni pobjednik je SDA. Solidan rezultat je ostvario Fahrudin Radončić i njegova stranka SBB te Demokratska fronta Željka Komšića koja je očito odvojila veći dio glasača SDP-a. U Republici Srpskoj po njemu jednako zadovoljni i nezadovoljni mogu biti dosadašnja vlast i oporba. Slabija je pozicija Milorada Dodika, no može biti zadovoljan tijesnom pobjedom, smatra Raspudić.

Što se tiče gubitnika to je svakako platformaška vlast zasnovana oko SDP-a i njegovog šefa Zlatka Lagumdžije. Stranka se rasipa i upitna je njena budućnost. Uz SDP su kažnjene i ostale stranke koje su participirale s njome u nakaradnoj vlasti koja je dobrim dijelom dijete američke administracije i međunarodne zajednice u BiH, smatra Raspudić.

Profesor Branko Caratan rekao je da je pitanje BiH veoma kompleksno. Dayton je zaustavio rat, ali je stvoren politički sustav koji je neefikasan, s ozbiljnim problemima na planu ravnopravnosti. To sve skupa izaziva dugotrajne nacionalne napetosti, koje nisu žestoke, ali su trajne. U takvoj situaciji izbori s malim modifikacijama obično su skoro slični popisu stanovništva na nacionalnim osnovama. Ako postoji veoma jak nacionalni rascjep koji nije sretno složen u jednu složenu državu onda se svaki narod okuplja oko jedne političke stranke. To nije slučaj samo u BiH, tako je i u Belgiji. Međunarodna zajednica nametnula je sustav koji proizvodi nacionalne napetosti i zato nisu odgovorne političke stranke. One samo koriste tu situaciju jer se izbori dobivaju tako da se podigne zastava i da se zakune na nacionalne vrijednosti i interese. Sve ostalo dolazi u drugi plan. Potrebno je ići korak dalje od Daytona, treba razmisliti o rekonstrukciji odnosno promjeni političkog sustava, smatra Caratan.

Marinko Ćavara, potpredsjednik HDZ-a BiH, rekao je da će izborom Čovića odgovoriti na probleme funkcioniranja BiH i u idućem razdoblju napraviti neophodno reforme teritorijalno-administrativnog ustroja BiH i mogućnosti da konstitutivni narodi ostvaruju svoja prava.

Potpredsjednik SDA Šefik Džaferović rekao je da nije BiH zajednica dva entiteta i tri naroda i da je nastala u Daytonu. Dayton je točka u kojoj je zaustavljeno razaranje i agresija na BiH i tu se krenulo u reintegraciju BiH. BiH postoji preko tisuću godina, a entiteti u BiH od daytonskog mirovnog sporazuma. BiH je potrebna brza implementacija izbornih rezultata. Ovo što danas imamo je zastoj BiH na europskom i euroatlantskom sigurnosnom putu što izaziva dodatnu političku destabilizaciju unutar BiH. Izborni rezultati u BiH se implementiraju tako što se mora poštovati ustavna struktura BiH i mora se poštovati volja građana iskazana na općim izborima.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.