Ne funkcionira ni videonadzor, zaštitarska služba - kojoj posao nije plaćen - tek tu i tamo prošeta se oko objekta, a nitko se ne brine ni o sofisticiranom audiovideo sustavu i semaforu vrijednom 700 tisuća eura. Tko zna što će se dogoditi ako se jednog dana ponovno spoji na struju...

Tvrtka Sportski grad, koju su upravo radi izgradnje i upravljanja Spaladium arenom osnovali Konstruktor, IGH i Dalekovod, također se raspala: direktor Ivan Ljubičić dao je otkaz, a 15 zaposlenih nije vidjelo plaću više od šest mjeseci. Splitska gradska vlast zasad mirno promatra urušavanje vrijednog objekta i tvrdi da za njega odgovara vlasnik - dakle konzorcij triju građevinskih tvrtki - koji će svu štetu prije ili kasnije morati nadoknaditi.

'Arena nije u gradskom vlasništvu. Na snazi je ugovor o javno-privatnom partnerstvu, a mi ćemo poduzeti sve mjere da bismo zaštitili interes grada Splita', kazao nam je dogradonačelnik Jure Šundov. Za tportal je potvrdio da je pokrenuta procedura za raskid ugovora iz 2007. godine o prvoj javno-privatnoj investiciji u Hrvatskoj.

'Idućeg tjedna o tome ćemo raspravljati na Gradskom vijeću Splita, a nakon toga šaljemo službenu obavijest konzorciju triju tvrtki i Vladi. Poslat ćemo dopise premijeru i svim nadležnim ministarstvima - gospodarstva, sporta, financija i graditeljstva - te zatražiti da imenuju osobu koja će sudjelovati u pravnom dijelu ovog posla', kaže Šundov.

Procedura raskida vrlo složenog ugovora po predviđanjima će potrajati i do 12 mjeseci, a zanimljivo je da splitska vlast danas otvoreno prijeti Konstruktoru, IGH-u i Dalekovodu iako im je - kao i prethodna HDZ-ova - proteklih godina otvoreno pogodovala. Bivši gradonačelnik Ivan Kuret u tajnosti je potpisao anekse ugovora kojima je skinuo blokadu na 10-ak milijuna eura koji su na posebnom računu čekali nastavak gradnje cijelog kompleksa Centar Spaladium, a Željko Kerum pune tri godine nije aktivirao jamstva jer konzorcij triju tvrtki nije ispunio svoje obveze i nije izgradio poslovni neboder, trgovački centar i veliku javnu garažu. Da se to dogodilo, danas problemi ne bi ni postojali jer bi prihodi bili dovoljni za uredno plaćanje najamnine za dvoranu i bankovnih kredita. Dapače, po neslužbenim informacijama, Kerum je propustio obnoviti tzv. drugi stup osiguranja, bankovnu garanciju na iznos od 10 milijuna kuna, pa je ona po svemu sudeći istekla i Split se po toj osnovi više ne može naplatiti.

No splitska vlast i danas posjeduje korporativno jamstvo triju tvrtki, potpisano, ovjereno i solemnizirano, kojim bez sudskog postupka od Konstruktora, IGH i Dalekovoda može naplatiti štetu koja se već približila iznosu od 100 milijuna kuna. Zašto Kerum štedi građevinske gigante i po svemu sudeći čini štetu gradskom proračunu jer kreće u sudski postupak - može se samo nagađati. Tvrtke su, naime, još u svibnju zatražile raskid ugovora, no tada je procijenjeno da to nije u interesu Splita. U međuvremenu se baš ništa nije promijenilo.

Kerumov zamjenik Šundov pokušao nam je objasniti da aktiviranje tih jamstava 'nije moguće', no na svako dodatno pitanje odgovorio je floskulom da će 'poduzeti sve mjere za zaštitu interesa grada'.