Čak 11 žena te šest muškaraca sjedi u novoj španjolskoj Vladi socijalista Pedra Sancheza. Najveći je to broj žena u ijednoj španjolskoj Vladi dosad. Prije nekoliko godina žene je u fokus stavio i kanadski premijer Justin Trudeau, koji je ženama u vladi dodijelio jednaki broj pozicija kao i muškarcima. Provjerili smo kakva je situacija u Hrvatskoj
Do prije nekoliko tjedana Plenkovićev kabinet imao je najviše žena od svih dosadašnjih Vlada. Čak šest ministrica, od čega su dvije bile potpredsjednice Vlade sjedio je u Banskim Dvorima. Odlaskom Martine Dalić taj je broj spao na pet pa su dio Plenkovićeve vlade sada potpredsjednica i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović- Burić, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac, ministrica demografije Nada Murganić te ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek.
Daleko je to još uvijek od nove španjolske Vlade koju većinom čine žene. Ministrice koje je za svoje suradnice pozvao novi premijer Pedro Sanchez, između ostalog, na čelu su resora pravosuđa, obrane, prosvjete, financija, ravnopravnosti spolova, ali i teritorijalne uprave.
No, nije Sanchez jedini. Uloga žena bila je važna i u, sada već Vladi u odlasku, slovenskog premijera Mire Cerara, gdje polovicu kabineta čine žene. Od 16 ministara u Cerarovoj vladi osam su žene. Ministrice tamo drže resore unutarnjih poslova, obrane, rada i socijalnih pitanja, financija, zdravstva, obrazovanja, zaštite okoliša te razvoja i strateških projekata.
U susjednoj Srbiji situacija je više slična Hrvatskoj. Od 21 ministra u Vladi sjede četiri ministrice, a zadužene su za graditeljstvo, pravosuđe, europske integracije, dok je jedna ministrica bez protfelja zadužena za demografiju. Jedna od njih je i potpredsjednica Vlade, no ipak je svima njima šefica srbijanska predsjednica Vlade Ana Brnabić.
Iako je Plenkovićeva vlada do nedavno imala najveći broj žena, do tog broja došao je tek nakon razlaza s Mostom, kada su u vladu ušle Blaženka Divjak, a kasnije i Marija Pejčinović-Burić.
Brojkama se doduše nisu mogli pohvaliti njegovi prethodnici koji su sjedili na čelu Banskih dvora. Tihomir Orešković, koji je bio na čelu najkraćeg mandata Vlade, u svojem je timu imao svega tri ministrice - ministricu rada Nadu Šikić, ministricu uprave Dubravku Jurlinu Alibegović te ministricu socijalne politike i mladih Bernardicu Juretić.
No, iznenađujuće u novijoj povijesti najmanji broj žena u Vladi imala je do sada jedina žena na čelu vlade, bivša premijerka Jadranka Kosor. Iako je, nakon odlaska Ive Sanadera, preuzela Vladu i imala tri žene članice Vlade, mandat je završila samo s jednom. Tako je u svom mandatu imala Đurđu Adlešić kao potpredsjednicu Vlade bez ministarske funkcije ali i Biancu Matković koja je jedno vrijeme bila ministrica bez portfelja da bi kasnije postala državna tajnica. Mandat je Kosor startala i s Marinom Matulović-Dropulić na čelu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, no pred kraj manadata zamijenila ju je s Brankom Bačićem. Kraj mandata ipak je dočekala Martina Dalić na čelu resora financija, iako je nije bilo na početku Kosoričinog mandata.
Do Plenkovićevog mandata najviše je žena bilo u prvoj Sanaderovoj vladi, kroz koju je prošlo pet ministrica. Već tada ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva bila je Marina Matulović-Dropulić, Jadranka Kosor potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, dok su Vesna Škare Ožbolt i Ana Lovrin podijelile mandat u Ministarstvu pravosuđa. Kolinda Grabar-Kitarović bila je pak na čelu resora vanjskih poslova i europskih integracija, a nekoliko godina kasnije izabrana je i za prvu predsjednicu.
Kako stoje stvari u svijetu?
Već prije tri godine mediji su zapazili kako u Vladi tada novog kanadskog premijera Justina Trudeaua pola kabineta čine žene, a i danas ih u Vladi sjedi čak 15. I u kabinetu Angele Merkel od 15 ministarskih mjesta na njih šest sjede žene. U kabinetu američkog predsjednika Donalda Trumpa sjede pak tri žene i to na čelu resora prometa, obrazovanja i domovinske sigurnosti.
Četiri su žene sjedile u Vladi i u drugom Sanaderovom mandatu, koji je prijevremeno prekinuo. Jadranka Kosor kao potpredsjenica i ministrica obitelji, Đurđa Adlešić kao potpredsjednica bez ministarske funkcije, opet Martina Matulović Dropulić te Ana Lovrin koju je nakon nekoliko mjeseci Sanader zamijenio nestranačkim Ivanom Šimonovićem.
Iako socijaldemokrati kao jednu od svojih vrijednosti sitiču i ravnopravnost spolova, socijaldemokratske Vlade u Hrvatskoj brojkom se i nisu mogle pohvaliti. Ivica Račan u svojoj je Vladi imao četiri žene - potpredsjednicu Vlade i ministricu obrane Željku Antunović, ministricu pravosuđa Ingrid Antičević Marinović te ministricu turizma Pave Župan Rusković. Na početku mandata bila je tu i ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina, koja je nakon afere Baxter podnijela ostavku.
Kroz vladu Zorana Milanovića prošlo je pak pet žena, no samo su tri dočekale kraj mandata - prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, te ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš koja je na funkciju ministrice došla nakon odlaska Radimira Čačića iz Vlade. U Vladi SDP-a i HNS-a sjedile su i Mirela Holy i Andrea Zlatar Violić koje su obje morale otići zbog afera, one s emailom te s malverzacijama sa službenim karticama.