ZAGREB – 'Nikome se pravo prigovora na optužnicu ne može uskratiti. Ako optužnica formalno nikada nije uručena, to treba napraviti i omogućiti pisanje prigovora na istu', jednostavno pojašnjava zagrebački pravni stručnjak Veljko Miljević, piše Novi list.

Optužnica koja nije uručena ne može stupiti na snagu, tako da je Vrhovni sud, prema Miljevićevu mišljenju, počinio grešku prilikom ove odluke. Doduše, za ovakvu situaciju postoje i elegantna rješenja koja bi se mogla napraviti bez dizanja previše prašine.

'Raspravna sutkinja može jednostavno poslati optužnicu Španoviću i omogućiti mu prigovor, čime bi sva procesna pravila bila zadovoljena. Zašto se napravio ovakav propust, o tome samo možemo nagađati', govori Miljević. Kao jedna od mogućnosti ovakvog previda pojavljuje se i brzina jer je zbog Španovićeva izručenja dobar dio proceduralnih stvari obavljan žurno.

Španovićev odvjetnik Antonio Kaleb prošli je vikend za Novi list kazao da je žalba Vrhovnom sudu već poslana, baš kako bi se riješio ovaj formalni problem. Pritom, on drži da bi i nakon prigovora na optužnicu, sve da se i ne usvoji, trebalo provesti istražni postupak, budući da je ratni zločin, za koje se kazneno djelo Španović tereti, ipak preozbiljna stvar da se odradi bez faze istrage.

Koje će se rješenje iznaći za činjenicu da Španoviću nije dostavljena optužnica, još nije jasno. S jedne strane, Vrhovni sud može postupak vratiti u tu fazu temeljem Kalebove žalbe, a i sama raspravna sutkinja ima pravo to napraviti. Odvjetnik Veljko Miljević ističe da je Zakon o kaznenom postupku (ZKP) tu jasan.

'ZKP omogućava obnovu i u samoj fazi glavne rasprave, ali takvo što nije moguće ukoliko optuženi nije imao priliku za prigovor na optužnicu. Pravo na prigovor je jedno od temeljnih prava i bez toga je jednostavno nemoguće provesti čitav postupak', objašnjava Miljević.

Španovićev slučaj tako i u svom 'modernom' nastavku ima pravnih nedorečenosti.