Na pitanje koga bi birali da se sljedeće nedjelje održavaju parlamentarni izbori, 25 posto građana je zaokružilo SPD, dok bi Uniju CDU/CSU biralo dvadeset posto.

To je za CDU/CSU gubitak od sedam postotnih bodova u usporedbi s posljednjim ispitivanjem Deutschlandtrenda s početka kolovoza. SPD je u isto vrijeme poboljšao svoj rezultat za sedam postotnih bodova.

Zelene bi trenutno biralo 16 posto birača, manje nego u zadnjoj anketi. To je veliki gubitak i u usporedbi s početkom godine, kada je stranka Zeleni na trenutke s 24 posto vodila ispred Unije CDU/CSU.

Svoje pozicije je popravila i desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) koju bi trenutno biralo 12 posto građana. Liberalno-demokratska stranka bi osvojila 13 a stranka Ljevica šest posto glasova.

I na pitanje tko bi trebao biti sljedeći kancelar, njemački socijaldemokrati doživljavaju nagli porast popularnosti. Kancelarskog kandidata Olafa Scholza 43 posto ispitanih želi vidjeti na čelu buduće njemačke vlade.

Potencijalnog nasljednika Angele Merkel, koja se nakon izbora krajem rujna povlači iz politike, Armina Lascheta iz Kršćansko-demokratske unije (CDU), na izravnim bi izborima za kancelara biralo 13 posto a kandidatkinju Zelenih Annalenu Baerbock 12 posto.

Analitičari i dalje polaze od toga da je za nagli pad popularnosti Unije CDU/CSU kriv pogrešan odabir kancelarskog kandidata.

CDU i CSU su odlučili da kandidaturu preuzme predsjednik CDU-a i premijer Sjeverne Rajne – Vestfalije Armin Laschet umjesto, u ispitivanjima mnogo popularnijeg, predsjednika CSU-a i bavarskog premijera Markusa Soedera.

Ispitivanje Deutschlandtrend je pokazalo da građani SPD smatraju najkompetentnijom strankom kada je u pitanja socijalna politika i borba za pravedniju raspodjelu.

Olaf Scholz izbjegava izjave o mogućim koalicijama u slučaju pobjede na izborima. Moguća koalicija lijevog centra sa SPD-om, Zelenima i Ljevicom je za mnoge socijaldemokrate neprihvatljiva zbog nekih vanjskopolitičkih stavova Ljevice, poput zahtjeva za ukidanjem NATO-a.