Kada je glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) objavio da traži uhićenje izraelskih i Hamasovih čelnika, izdao je i upozorenje: 'Inzistiram na tome da svi pokušaji ometanja, zastrašivanja ili neprimjerenog utjecaja na službenike ovog suda moraju odmah prestati.'

Karim Khan nije precizirao o kakvim se pokušajima miješanja u rad ICC-a radi, ali je jasno da je to kazneno djelo. Ako se takvo ponašanje nastavi, dodao je, 'moj ured neće oklijevati djelovati'.

Također nije poznato tko je pokušao intervenirati niti kada je to točno bilo.

Istraga Guardiana i izraelskih novina +972 i Local Call otkrila je da je Izrael vodio gotovo desetljeće dug tajni 'rat' protiv tog suda. Zemlja je angažirala svoje obavještajne agencije da nadziru, hakiraju, vrše pritisak, ocrne i navodno prijete višem osoblju ICC-a u nastojanju da osujeti sudske istrage.

Izraelska obavještajna služba uhvatila je komunikaciju brojnih dužnosnika ICC-a, uključujući Khana i njegove prethodnice na mjestu tužiteljice Fatou Bensouda, presrećući telefonske pozive, poruke, e-poštu i dokumente.

Nadzor je bio u tijeku posljednjih mjeseci, dajući izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu saznanja o namjerama tužitelja. Uhvaćena komunikacija sugerirala je da je Khan želio izdati naloge za uhićenje Izraelaca, ali je bio pod 'ogromnim pritiskom Sjedinjenih Država'.

Bensouda, koja je kao glavna tužiteljica otvorila istragu ICC-a 2021., utirući put prošlotjednoj objavi, također je špijunirana i navodno joj se prijetilo. Netanyahu se posebno interesirao za operacije protiv ICC-a, a jedan ga je izvor opisao kao 'opsjednutog' prisluškivanjima.

Tajnu operaciju protiv Bensoude, koju je otkrio Guardian, vodio je osobno Netanyahuov bliski saveznik Yossi Cohen, u to vrijeme direktor Mossada.

U jednom trenutku šef špijuna čak je zatražio pomoć tadašnjeg predsjednika Demokratske Republike Kongo, Josepha Kabile.

Glasnogovornik ICC-a rekao je za Guardian da je svjestan 'proaktivnih aktivnosti prikupljanja obavještajnih podataka koje poduzimaju brojne nacionalne agencije neprijateljski raspoložene prema sudu'. Rekli su da ICC kontinuirano provodi protumjere protiv takvih aktivnosti i da 'nijedan od napada nacionalnih obavještajnih agencija nije prodro u temeljne dokaze suda'.

Glasnogovornik ureda izraelskog premijera rekao je: 'Pitanja koja su nam proslijeđena prepuna su lažnih i neutemeljenih optužbi koje imaju cilj naštetiti Državi Izrael.'

Glasnogovornik Izraelskih obrambenih snaga (IDF) dodao je pak da nisu i ne provode nadzor ili druge obavještajne operacije protiv ICC-a.

Sve je počelo kad se Palestina pridružila ICC-u

Otkako je osnovan 2002. godine, ICC je služio kao stalni sud za kazneni progon pojedinaca optuženih za neke od najgorih zločina na svijetu. Optužbe za ratne i zločine protiv čovječnosti koje je Khan iznio protiv Netanyahua i Gallanta odnose na izraelski osmomjesečni rat u Gazi, u kojem je ubijeno više od 35.000 ljudi.

'Rat' protiv ICC-a započeo je u siječnju 2015., kada je potvrđeno da će se Palestina pridružiti sudu nakon što ju je kao državu priznala Opća skupština UN-a.

Bivši dužnosnik obrane upoznat s izraelskim radom protiv ICC-a rekao je da je pridruživanje sudu 'shvaćeno kao prelazak crvene linije' i 'možda najagresivniji' diplomatski potez što su ga poduzele palestinske vlasti koje upravljaju Zapadnom obalom.

Za Fatou Bensoudu, cijenjenu gambijsku odvjetnicu koja je 2012. izabrana za glavnu tužiteljicu ICC-a, pristupanje Palestine sudu omogućilo je da i protiv nje vodi postupke.

Nekoliko tjedana nakon što se Palestina pridružila, Bensouda je otvorila preliminarno ispitivanje onoga što se u pravnom jeziku suda naziva 'situacija u Palestini'.

Sljedećeg mjeseca dvojica muškaraca uspjela su doći do njezine adrese i čak pojaviti se na pragu njezina doma u Haagu.

Izvori upoznati s incidentom rekli su da su se muškarci odbili identificirati kada su stigli, ali su rekli da su željeli predati pismo Bensoudi u ime nepoznate Njemice koja joj je htjela zahvaliti. U kuverti su bile stotine dolara u gotovini, kao i poruka s izraelskim telefonskim brojem.

Izvori koji su upoznati sa slučajem rekli su da iako nije bilo moguće identificirati muškarce ili u potpunosti utvrditi njihove motive, zaključeno je da je Izrael vjerojatno signalizirao tužiteljici da zna gdje ona živi. ICC je prijavio incident nizozemskim vlastima i uspostavio dodatno osiguranje, instaliravši kamere u njezin dom.

Za razliku od Međunarodnog suda pravde (ICJ), ICC je kazneni sud koji goni pojedince, ciljajući na one koji se smatraju najodgovornijima za zločine.

Brojni izraelski izvori rekli su da vodstvo IDF-a želi da se vojna obavještajna služba pridruži pritiscima koje su predvodile druge špijunske agencije kako bi se osiguralo to da viši časnici mogu biti zaštićeni od optužbi.

Špijunirali glavnu tužiteljicu

Pet izvora upoznatih s izraelskim obavještajnim aktivnostima navelo je da su špijunirali glavnu tužiteljicu.

Budući da mu je Izrael blokirao pristup Gazi i Zapadnoj obali, uključujući istočni Jeruzalem, ICC je bio prisiljen većinu svojih istraživanja provoditi telefonski, što ga je učinilo podložnijim nadzoru.

Zahvaljujući sveobuhvatnom pristupu palestinskoj telekomunikacijskoj infrastrukturi, rekli su izvori, obavještajci su mogli su uhvatiti pozive bez instaliranja špijunskog softvera na uređaje dužnosnika ICC-a.

Prema izraelskom izvoru, velika bijela ploča u izraelskom obavještajnom odjelu sadržavala je imena oko 60 osoba pod nadzorom – polovica njih bili su Palestinci, a polovica iz drugih zemalja, uključujući službenike UN-a i osoblje ICC-a.

U Haagu su Bensoudu i njezino više osoblje sigurnosni savjetnici upozorili da Izrael prati njihov rad.

Bivši visoki dužnosnik ICC-a prisjetio se: 'Bili smo svjesni da pokušavaju dobiti informacije o tome gdje smo došli s preliminarnim ispitivanjem.'

Prema informacijama više sadašnjih i bivših obavještajnih dužnosnika, vojni kibernetički timovi i Shin Bet sustavno su nadzirali zaposlenike palestinskih nevladinih organizacija i palestinskih vlasti koji su surađivali s ICC-om. Dva obavještajna izvora opisala su da su izraelski operativci hakirali e-poštu Al Haka i drugih grupa koje su komunicirale s Bensoudinim uredom.

Jedan od izvora rekao je da je Shin Bet čak instalirao špijunski softver Pegasus na telefone više zaposlenika palestinskih nevladinih organizacija, kao i visokih dužnosnika Palestinske uprave.

Nadzor ICC-a i Palestinaca dao je izraelskoj vladi prednost u tajnom pozadinskom kanalu koji je otvorila s uredom tužitelja.

Sastanci Izraela s ICC-om bili su vrlo osjetljivi: ako bi bili objavljeni, mogli bi potkopati službeni stav vlade da ne priznaje autoritet suda.

Prema podacima šest izvora upoznatima sa sastancima, njih je činilo izaslanstvo najviših vladinih odvjetnika i diplomata koji su putovali u Haag. Dva izvora rekla su da je sastanke odobrio Netanyahu.

Za Izraelce su sastanci, iako osjetljivi, bili jedinstvena prilika za izravno predstavljanje pravnih argumenata koji osporavaju nadležnost tužitelja nad palestinskim teritorijima.

Također su nastojali uvjeriti tužiteljicu da, usprkos vrlo upitnoj evidenciji izraelske vojske u istraživanju nedjela u svojim redovima, vodi postupke protiv svojih oružanih snaga.

Ovo je bilo ključno pitanje za Izrael. Naime temeljno načelo ICC-a sprečava tužitelje da istražuju ili sude pojedincima ako su oni predmet vjerodostojnih istraga ili kaznenih postupaka na državnoj razini.

Zakulisni sastanci

Izraelski zakulisni sastanci s ICC-om, započeti 2017. godine, završili su u prosincu 2019., kada je Bensouda, najavljujući kraj svog preliminarnog ispitivanja, rekla kako vjeruje da postoji 'razumna osnova' za zaključak da su i Izrael i palestinske naoružane skupine počinili ratne zločine.

Bensouda nije pokrenula službenu istragu, a umjesto toga najavila je da će zatražiti od sudaca ICC-a da presude o spornom pitanju nadležnosti suda nad palestinskim teritorijima zbog 'jedinstvenih i vrlo spornih pravnih i činjeničnih pitanja'.

Ipak, Bensouda je jasno dala do znanja da namjerava otvoriti potpunu istragu ako joj suci daju zeleno svjetlo. Upravo u tom kontekstu Izrael je pojačao svoju kampanju protiv ICC-a i obratio se svom šefu špijuna da pojača pritisak na nju.

Osobne prijetnje i 'klevetničku kampanju' s kraja 2019. i početka 2021., dok je predraspravno vijeće razmatralo pitanja nadležnosti, direktor Mossada Yossi Cohen intenzivirao je u namjeri da uvjeri Bensoudu da ne nastavi s istragom.

Cohenovi kontakti s Bensoudom – koje su Guardianu opisale četiri osobe upoznate s tužiteljičinim istodobnim izvještajima o interakcijama, kao i izvori upućeni u operaciju Mossada – započeli su nekoliko godina ranije.

Incident u hotelu u New Yorku

U jednom od najranijih susreta, Cohen je iznenadio Bensoudu neočekivano se pojavivši na službenom sastanku koji je imala s tadašnjim predsjednikom DR Konga, Josephom Kabilom, u apartmanu hotela u New Yorku.

Nakon incidenta u New Yorku, Cohen je ustrajao na kontaktu s tužiteljicom, pojavljivao se nenajavljen i izložio je neželjenim pozivima. Iako je u početku bio prijateljski nastrojen, rekli su izvori, Cohenovo ponašanje postalo je sve više prijeteće.

Tri izvora upućena u Cohenove aktivnosti rekla su da je šef špijuna pokušao uvjeriti Bensoudu da udovolji zahtjevima Izraela tijekom razdoblja u kojem je čekala odluku predraspravnog vijeća.

Prijeteći se počeo ponašati nakon što je shvatio da ona neće odustati od istrage.

Cohen i Kabila nisu odgovorili na Guardianov upit za komentar dok je Bensouda odbila dati izjavu.

Ovo nije bio jedini način na koji je Izrael pokušao izvršiti pritisak na tužiteljicu. Otprilike u isto vrijeme dužnosnici ICC-a otkrili su pojedinosti onoga što su izvori opisali kao diplomatsku 'kampanju klevete', a koja se odnosila na njezinog bliskog člana obitelji, odnosno supruga.

U ožujku 2020., tri mjeseca nakon što je Bensouda proslijedila palestinski slučaj predraspravnom vijeću, izaslanstvo izraelske vlade navodno je u Washingtonu razgovaralo s visokim američkim dužnosnicima o 'izraelsko-američkoj borbi' protiv ICC-a.

Izraelski obavještajni dužnosnik rekao je da administraciju Donalda Trumpa smatraju kooperativnijom od administracije njegova demokratskog prethodnika Obame.

Ali u to se vrijeme Bensouda suočila sa sve većim pritiskom zbog očito usklađenih napora iza kulisa dva moćna saveznika. Kao državljanka Gambije, nije uživala političku zaštitu koju su imali njezini kolege iz ICC-a iz zapadnih zemalja na temelju svog državljanstva. Bivši izvor ICC-a rekao je da ju je to učinilo 'ranjivom i izoliranom'.

Cohenove aktivnosti, rekli su izvori, bile su posebno zabrinjavajuće za tužiteljicu i dovele su je do straha za osobnu sigurnost. Kada je predraspravno vijeće konačno potvrdilo nadležnost ICC-a u Palestini u veljači 2021., neki u ICC-u čak su vjerovali da bi Bensouda trebala prepustiti konačnu odluku o otvaranju pune istrage svom nasljedniku.

Međutim 3. ožujka, nekoliko mjeseci prije kraja svog devetogodišnjeg mandata, Bensouda je najavila potpunu istragu u palestinskom slučaju, čime je pokrenut proces koji bi mogao dovesti do kaznenih prijava, iako je upozorila da bi sljedeća faza mogla potrajati.

U lipnju 2021. Khan je postao glavni tužitelj ICC-a. U Izraelu su ga smatrali opreznijim tužiteljem od Bensoude.

Njegovo imenovanje smatralo se 'razlogom za optimizam', rekli su izraelski izvori, ali su dodali da je napad 7. listopada 'promijenio tu stvarnost'.

Do kraja trećeg tjedna izraelskog bombardiranja Gaze, Khan je bio na terenu na graničnom prijelazu Rafah. Nakon toga posjetio je Zapadnu obalu i južni Izrael, gdje je pozvan da se sastane s preživjelima u napadu 7. listopada i rodbinom ljudi koji su ubijeni.

U veljači 2024. on je izdao oštru izjavu koju su Netanyahuovi pravni savjetnici protumačili kao loš znak. U objavi na X-u zapravo je upozorio Izrael da ne napada Rafah, najjužniji grad Gaze, u kojem se u to vrijeme sklonilo više od milijun raseljenih osoba.

Zabrinutost u Izraelu zbog Khanovih namjera eskalirala je prošlog mjeseca, kada je vlada izvijestila medije da tužitelj razmatra izdavanje naloga za uhićenje Netanyahua i drugih visokih dužnosnika poput Gallanta.

Izraelski obavještajci presreli e-poštu

Izraelska obavještajna služba presrela je e-poštu, privitke i tekstualne poruke Khana i drugih dužnosnika u njegovu uredu. 'Tema ICC-a popela se na ljestvici prioriteta za izraelsku obavještajnu službu', rekao je obavještajni izvor.

Još jedna procjena izraelske obavještajne službe, koja je naširoko kružila tom zajednicom, temeljila se na praćenju razgovora između dvojice palestinskih političara. Jedan od njih rekao je da je Khan nagovijestio da bi zahtjev za naloge za uhićenje izraelskih čelnika mogao biti neizbježan, ali je upozorio da je 'pod golemim pritiskom Sjedinjenih Država'.

ICC je u međuvremenu pojačao svoju sigurnost redovitim pregledima ureda tužitelja, sigurnosnim provjerama uređaja, područjima bez telefoniranja, tjednim procjenama prijetnji i uvođenjem specijalizirane opreme. Glasnogovornik ICC-a rekao je da je Khanov ured bio izložen 'nekoliko oblika prijetnji i komunikacije koje bi se mogle smatrati pokušajima neopravdanog utjecaja na njegove aktivnosti'.

Unatoč pritisku, Khan je, kao i njegova prethodnica, odlučio ići dalje. Prošli tjedan objavio je da traži naloge za uhićenje Netanyahua i Gallanta te trojice čelnika Hamasa za ratne i zločine protiv čovječnosti.