Pročelnik splitskog GSS-a Darko Gavrić kaže da su zadnjih pet dana imali brojne akcije spašavanja na Cetini, Hvaru, Kozjaku, Braču... Sezona im traje cijelu godinu s iznimkom što ljeti Splitsko-dalmatinska županija umjesto 400 tisuća stanovnika s turistima ima više od milijun ljudi pa samim tim spasitelji imaju i više akcija.

Ljeti im je povećan broj akcija na otocima s obzirom na to da su postali outdoor destinacije za turiste i imaju brojne biciklističke, pješačke, edukativne te planinarske staze, a s obzirom na veliki broj posjetitelja očekivano je da se nešto i dogodi, objašnjava Gavrić.

Zato su spasitelji organizirali svoje ispostave na svim otocima što im olakšava posao. Svi otoci Splitsko-dalmatinske županije, izuzev Šolte imaju svoje ispostave. Šoltu pokriva ispostava Kaštela, a ispostave postoje i po gradovima.

Gavrić otkriva da čak i udaljeni otoci Vis ili Biševo zahvaljujući EU fondovima imaju na desetke planinarskih staza. Omiš i rijeka Cetina, primjerice, mjesto je gdje rado dolaze rafteri, penjači, šetači. Splitsko-dalmatinska županija je turistima izuzetno zanimljiva, jer je raznolika, ima brda, rijeke, planine, more, otoke, zip linove, penjališta, raftinge.

U 80 posto slučajeva spašavaju domaće stanovništvo

Od kada postoje odradili su više od pet tisuća spašavanja, a od početka ove godine do 31. kolovoza ukupno su imali više akcija nego nekada u cijeloj godini. U 80 posto slučajeva spašavaju domaće stanovništvo, a ostatak su stranci.

Donedavni pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić dodaje kako su akcije tek pet posto njihovih aktivnosti, ostalo je preventiva, dežurstva i pripreme.

"Unatoč preventivi, sadašnji broj akcija je puno manji nego što će to biti za pet godina s obzirom da su trendovi galopirajući jer sve veći broj ljudi svoje slobodno vrijeme koristi u prirodi i tamo provode neke aktivnosti koje su drugačije nego što je njihova svakodnevnica. Najčešće su to adrenalinske aktivnosti koje nose i određene rizike", tvrdi Prizmić.

Dodaje da zahvaljujući upozorenjima i terenskim dežurstvima, edukaciji turističkih vodiča, pripremanju i nadziranju prostora, izradi sigurnih zemljovida i skloništa, nekako odolijevaju, ali istovremeno, otvaraju i čine te prostore sigurnijima za razvoj turizma. Samo su na Dinari i Kamešnici napravili petnaestak skloništa, a uz to su napravili staze, helidrome i sada te prostore posjećuje na tisuće turista, a na inicijativu HGSS-a to područje je proglašeno i parkom prirode.

Prizmić dodaje da je to što oni rade prioritetna javna potreba države i lokalne zajednice o kojoj neposredno ovise ljudski životi pa se tu ne bi smjelo štedjeti, jer oni nisu samo mjesto troška, nego preduvjet mnogih turističkih i drugih prihoda.

"Bez sigurnosti ne bi bilo ovakvog turizma, zahvaljujući nama koji smo otvorili brojne mogućnosti otvoreni su mnogi prostori i sada se vrte milijuni eura. Tisuće obitelji žive od aktivnog turizma za koje smo mi stvorili preduvjete, oživljavajući neke do tada neiskorištene mogućnosti i stvarajući preduvjete da se državni proračun puni", kaže Prizmić.

Naglašava da su, osim javne žurne službe traganja i spašavanja, i temeljna operativna snaga sustava Civilne zaštite i domovinske sigurnosti te su nebrojeno puta pokazali svoju učinkovitost i u takvim situacijama.

Pročelnik Gavrić se prisjetio i Petrinje u kojoj su krajem prošle godine nakon potresa odradili desetak tisuća sati, kao i u Kokorićima nakon poplave, ali i na drugim mjestima širem zemlje. Spasitelji su, kaže, ti koji uglavnom prvi stižu u pomoć.

Samo tri sata nakon katastrofalnog potresa u Petrinji 67 spašavatelja iz Splita došlo je na teren helikopterima Ministarstva obrane te su tako tamo bili jedna od prvih organiziranih skupina, uz petrinjske vatrogasce, a tamo su neprekidno provelli 44 dana ili 11 tisuća volonterskih sati, jer kao što se zna spasitelji su volonteri!

Njihov član ne može postati svatko, za početak mora biti moralna i odgovorna osoba, dobar čovjek koji želi pomagati ljudima. Trebaju ga predložiti dva iskusna spašavatelja koji su u sustavu dugo godina pa proći test spremnosti i liječnički prebog njigled. Obuka traje minimalno tri godine, a u njihovim redovima je oko 30 posto žena.

Potrage - najteža vrsta zadaća

Spasitelji dolaze uglavnom iz planinarskih društava u kojima su se specijalizirali kao alpinisti, speleolozi, vodiči, ali oni su i rafteri te ronioci. U privatnim su životima liječnici, profesori, pravnici, ekonomisti.

Najteža vrsta zadaća, kažu spasitelji, su potrage. Za njih su potrebni velika sposobnost i znanje, potražni psi i drugi resursi. Kako se odvijaju na najširem prostoru, najduže traju i zahtijevaju i veliki broj ljudi pa im često pomaže policija, vatrogasci, vojska i druge službe, ali i građani.

U potragama za nestalima puno pomaže ukoliko osobe za kojima se traga imaju mobitel s uključenim GPS- om, ali je problem što su planine slabo pokrivene signalom mobilnih operatera. Najduža akcija je trajala više od 17 dana, a odvijala se prošle godine na Biokovu gdje se tragalo za nestalim Poljakom za kojim potraga i dalje traje, jer kako kaže Gavrić, njihove akcije spašavanja traju sve dok se osoba ne pronađe.

Splitsku Stanicu čine 102 pripadnika i 270 pričuvnika suradnika, svojevrsnih kandidata. Ukupno u Hrvatskoj HGSS ima 1050 pripadnika i 25 stanica. U Splitu od opreme imaju šest plovila, quadove (četverokotače), dronove i drugu kvalitetnu opremu te 30-ak vozila no problem je što im je prosjek starosti 17 godina.

Otkrivaju i da im se dosta puta dogodilo da su im članovi obitelji nestalih i uspješno pronađenih osoba u znak zahvale donirali potrebne stvari. Suprug jedne žene koju su spasili na Biokovu tako im je donirao Land cruiser vrijedan oko 400 tisuća kuna i pri tome želio ostati anoniman. Jedna obitelj je iz sličnih razloga donirala specijalno izrađen brod za spašavanje.

"Biti član HGSS-a je na neki način privilegija jer je upravo privilegija spasiti nečiji život. To je strašan motiv", poručuje na Gavrić.