Gotovo 80 posto studenata Sveučilišta u Splitu vjeru i religioznost označava 'važnom' ili 'izuzetno važnom' u svome životu, no na konkretna pitanja o odnosu prema braku puno su skloniji liberalnijim, svjetovnim stavovima: gotovo svi smatraju da su parovi u nesretnom braku 'dužni rastati se i zbog sebe pokušati poboljšati život' te da 'nemaju obavezu ostati u braku ukoliko nisu sretni'
Preliminarni rezultati istraživanja među studentima dvaju splitskih fakulteta, Ekonomskog i Filozofskog, otkrili su da mlađe generacije imaju naviku visoko isticati vrijednost vjere i obitelji kao ključnih odrednica hrvatskog identiteta, no brak kao vrlo bitan dio katoličkog svjetonazora promatraju kroz osobnu perspektivu. Uglavnom se ne slažu s tvrdnjom da su parovi koji su se razveli 'preslabi kako bi se žrtvovali za dobrobit obitelji', a čak 74 posto tih istih, religioznih studenata smatra brak - najobičnijom formalnosti!
'Svi podaci još nisu obrađeni i istraživanje se svakako proširuje na ostale splitske fakultete, no već iz ovih rezultata jasno je da mladi ljudi razdvajaju svoju načelnu i deklarativnu religioznost od konkretnih životnih pitanja. Odgovori na pitanja o braku pokazuju stavove koji baš i nisu bliski katoličkom svjetonazoru; očito se različito poimaju vjera i obitelj', objašnjava dr. Ina Reić Ercegovac, koja je zajedno s kolegama, dr. Andrejom Bubić i dr. Goranom Kardumom, provela analizu stavova prvih 318 splitskih sveučilištaraca.
'Dakle, brak je za njih samo načelno poželjna stvar, no u slučaju problema između supružnika on nije nešto na čemu treba inzistirati pod svaku cijenu', kaže dr. Reić Ercegovac. Zanimljivo, većina ispitanika slaže se da velik broj razvoda 'dugoročno može naštetiti hrvatskom društvu u cjelini', no ni to nije previše utjecalo na ostatak njihovih odgovora.
Prvi rezultati istraživanja predstavljeni su na Danima psihologije u Zadru, a najavljeno je da će se brojka ispitanika povećati do tisuću i obuhvatiti studente Medicinskog i Građevinskog te Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Time će se korigirati i greška u uzorku, jer među prvih tristotinjak anketiranih prevladavaju osobe ženskog spola.
Isti projekt troje profesora Filozofskog fakulteta uočio je još jednu zanimljivost: studenti i studentice Filozofskog fakulteta imaju znatno veću želju postati roditeljima u odnosu na kolege s Ekonomskog fakulteta.
'To možda i nije veliko iznenađenje, jer već sam izbor fakulteta pokazuje njihove osobne preferencije', objašnjava dr. Ercegović. Naknadnom analizom, naime, došlo se do zaključka da studenti i studentice Ekonomskog fakulteta vrlo često vide roditeljstvo kao prepreku ostvarenju svojih osobnih profesionalnih ambicija.
