Dok Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, sniva 'Grad u gradu', zbog kojega je boravio u Dubaiju kako bi nagovorio bogate Arape da na prostoru Hipodroma i Velesajma sagrade 'zagrebački Manhattan', HRT je u nedjelju navečer nakon dugo čekanja pustio drugu sezonu dokumentarnog serijala 'Betonski spavači', nastalu u produkciji Hulahopa.

Sjajna prva epizoda bavi se upravo onime što bi Bandić, prema tvrdnjama Društva arhitekata Zagreba, protivno važećem GUP-u i Pravilniku o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza, dijelom 'redizajnirao' - Zagrebačkim velesajmom.

>> 'Betonski spavači' - zašto smo na drugu sezonu genijalnog serijala čekali čak tri godine?

I dok nas ekipa 'Betonskih spavača' uvodi u fantastičan svijet modernističke arhitekture Velesajma, inače pod upravom gradske tvrtke koja godinama posluje u debelom minusu, oko kamere u 17. minuti epizode snimane u listopadu i studenom 2017. godine otkriva sve razmjere nebrige za građevine, kojih je dio upisan u registar kulturnih dobara RH.

Naime, u spomenutoj minuti, dok Maroje Mrduljaš, koscenarist, i njegov sugovornik, arhitekt Branko Antonić, razgovaraju ispred paviljona 'Đuro Đaković', jednog od 13 zaštićenih objekata, dolazi kamion s miješanim komunalnim otpadom i istovara ga.

Da nije riječ o izoliranom slučaju, vidljivo je iz kadrova koji se nešto kasnije pojavljuju, kad vidimo gomilu smeća pored paviljona koji je projektirao Miroslav Begović, a sagrađen je početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Stavimo li na stranu činjenicu da je vidljivo to da je paviljon gotovo potpuno devastiran, postavlja se pitanje tko i zašto je dopustio da se odlaže smeće, čije je ono, kao i kamion iz kojeg se izbacuje te radi li se to i danas kao i onda kada je serijal snimljen.

Iz Zagrebačkog velesajma navode kako se u konkretnom slučaju radi se o prikupljenom papirnatom otpadu koji se privremeno odlagao pored paviljona Đure Đakovića.

'Nije riječ o uobičajenom miješanom komunalnom otpadu, već uglavnom o otpadu koji je sakupljen od zakupnika koji posluju na prostoru Zagrebačkog velesajma. Većina zakupnika koji koriste poslovne prostore Zagrebačkog velesajma obavlja sportsku djelatnost, dok se ostali prostori u većini koriste za uredsku djelatnost, a na tom odlagalištu se privremeno odlagao opisani sakupljeni otpad.

U razdoblju snimanja serijala na prostoru Zagrebačkog velesajma nije bilo alternativne lokacije za odlagalište. Kasnije je lokacija odlagališta izmještena. Otpad koji se odlaže na odlagalište je sakupljeni otpad svih korisnika Zagrebačkog velesajma koji se mora prikupiti na jedno mjesto budući Velesajam nije u mogućnosti samostalno izravno odvoziti otpad radi odluke Skupštine Grada koja propisuje način odvoženja otpada', stoji u odgovoru Zagrebačkog velesajma.