Međutim Hrvati iz BiH pribojavaju se da će na sastanku u Karađorđevu uslijediti novi pritisci na srpsku stranu kako bi se formirala vlast bez legitimnih predstavnika hrvatskog naroda.

'Sjetimo se da je turska diplomacija odigrala ključnu ulogu prilikom formiranja vlasti u Federaciji BiH bez legitimnih hrvatskih', rekao je glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota.

On smatra da je na djelo nastavak politike koja je amenovana od dijela međunarodne zajednice kojom se želi zacementirati dvoentitetska struktura Bosne i Hercegovine kojom bi se Hrvatima oduzela konstitutivnost te ih se svelo na razinu folklornog društva.

Prošle godine na prvom samitu u Istanbulu predsjednik Boris Tadić, Gull i tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić usvojili deklaraciju koja garantira teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Gul je pokrenuo inicijativu kako bi se stabiliziralo stanje u regiji i poboljšali odnosi Srbije i BiH.

To je, inače, jedan od prioriteta u vanjskoj politici Ankare na čiju se inicijativu posljednjih godina redovno održavaju sastanci šefova diplomacija triju zemalja.

'Na sastanku mi ćemo raditi na izgradnji novih mjera povjerenja i razmotriti aktualna regionalna pitanja', istakao je Gull, prenio je Tanjug.

Mnogo bure u bosanskohercegovačkoj javnosti u strankama s bošnjačkim predznakom izazvao je izbor mjesta na kojem će sastanak biti održan. Oni smatraju da je to mjesto neprihvatljivo s obzirom na to da su tamo pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i nekadašnji srbijanski predsjednik Slobodan Milošević razgovarali o podjeli BiH. Komšić je za bosanskohercegovačke medije izjavio da će upravo ovaj sastanak pokazati da su vampiri prošlosti koji su dijelili BiH poraženi. Stoga tamošnja bošnjačka javnost očekuje od Tadića da se baš u Karađorđevu odrekne političkog Karađorđeva podjele BiH. 

S druge strane oporbena Srpska demokratska stranka zamjera Radmanoviću što uopće ide na taj sastanak jer će tamo biti predsjednik Turske.

Inače Željko Komšić izjavio je da će na sastanku biti otvorena brojna 'nezgodna pitanja' poput ponašanja srpskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića koji je 'prešao sve granice dobrog ukusa', a na dnevnom redu će se svakako naći i pitanje uhićenja građana BiH po tjeralicama koje raspisuje srbijansko pravosuđe.